Škotska je administrativno podjeljena na 32 područna vijeća (engleski: council area, škotsko-gelski: comhairle) kojima upravljaju njihova vlastita lokalna vijeća.[1]
Ona se znatno razlikuju, kako po površini tako i po broju stanovnika, od svih je površinom najveći Highland koji ima 26.136 km², a najmanji je Dundee sa svega 65 km².[1]
S populacijom od oko 600.000 stanovnika - Glasgow je najmnogoljudnije područno vijeće, dok su najmanje naseljeni Orkneyski otoci, koji imaju oko 20.000 stanovnika.[1]
Po zakonu o gelskim nazivima iz 1997. područna vijeća sama odlučuju o svom službenom imenu, pa su dosad jedino Vanjski Hebridi odlučili da se zovu po gelskom Na h-Eileanan Siar.
Područna vijeća egzistiraju od 1. aprila u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 1994.
Unutar lokalnih područnih vijeća, postoji na stotine zajednica, uključujući gradove, sela i gradske kvartove.
Zajednice mogu izabrati svoja vijeća da rade na dobrovoljnoj bazi, pa ona u tom slučaju imaju uglavnom savjetodavnu ulogu, pa se uglavnom bave ekologijom i planiranjem razvoja svoje zajednice.[1]
Lista područnih vijeća
Sudstvo i policija
Škotska za razliku od ostale Britanije, ima različit pravni i pravosudni sistem koji se temelji na rimskom pravu.
Zemlja je podijeljena u šest šerifata (engleski: sheriffdoms) to su; Glasgow, Grampian Highland i otoci, Lothian i granice, Sjeverni Strathclyde, Južni Strathclyde, Dumfries i Galloway, Tayside, Central i Fife.
Na čelu svakog šerifata je glavni šerif (glavni sudac) i različit broj šerifa.
Po šerifatima ima ukupno 49 šerifskih sudova.[1]
Namjesništva
Pored toga Škotska je u ceremonijalno - tradicijske svrhe podjeljena i na namjesništva (engleski: ieutenancy areas)
kojima je na čelu Lord namjesnik kao predstavnik kralja.
Lista škotskih namjesništva
| Škotska namjesništva (Lieutenancy areas of Scotland)
|
|
|
![]()
|
Izvori
Vanjske veze
