Živorad Žika Janković (1924–1990) bio je jugoslavenski arhitekta.

Rođen je 19. avgusta 1924. u Višegradu. Studije arhitekture završio je 1950. u Beogradu. Od 1952-1970 radio je kao projektant u firmi Dom u Sarajevu. U tom periodu bio je na specijalizaciji u Skandinaviji 1960. i Univerzitetu Mičigen u SAD 1963. godine. Od 1968. radi kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i dvije godine kao rukovodilac Zavoda za planiranje. Bio je aktivni član Udruženja arhitekata Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Umro je 1990. godine u Sarajevu.

Autor je niza značajnih objekata, od kojih se ističu:

• Industrijski kompleks Fabrike duhana Sarajevo, koautor Muhamed Kadić, za koji su dobili Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.^[1]
• Poslovna zgrada Zavoda za socijalno osiguranje u Sarajevu,
• Poslovna zgrada Energoinvesta u Sarajevu,
• Kulturno-sportski centar Skenderija u Sarajevu (koautor Halid Muhasilović), ^[2] za koji su dobili Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva i saveznu nagradu za arhitekturu dnevnog lista Borba. Nekadašnjem kulturnom i sportskom centru Sarajeva, i pored snažnog protivljenja stručne javnosti, prijeti opasnost da bude srušen.^[3]
• Športski centar "Gripe" s trgovačkim centrom "Koteks" u Splitu (koautor S. Rožić),
• Sportski centar Vojvodina u Novom Sadu (koautor B. Bulić),
• Društveno-sportski centar "Boro i Ramiz" u Prištini (koautor Halid Muhasilović) za koji su dobili plaketu grada.

• Art on Yugoslav Terrain [note: this is likely a translated title]. Belgrade: Prosveta. 
• Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura: 1945-1975. Sarajevo: Svjetlost. 
• Belousov, Vladimir Nikolaevich (1973) (Russian). Современная архитектура в Югославии [Sovremennai︠a︡ arkhitektura I︠U︡goslavii, Contemporary Architecture in Yugoslavia]. Moscow: Stroĭizdat. 
• Kultermann, Udo (1985) (German). Zeitgenössische Architektur in Osteuropa. Köln: DuMont Buchverlag. ISBN 3770115546. 
• Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.

Živorad Janković na Wikimedijinoj ostavi