- Za pravoslavni sinod (879–880), v. Četvrti carigradski sabor (pravoslavni)
Četvrti carigradski sabor je naziv za veliki crkveni sinod održan u Carigradu od 5. oktobra 869. do 28. februara 870. a koga Rimokatolička crkva danas smatra osmim ekumenskim koncilom. Na njemu je sudjelovalo 102 biskupa/episkopa, 3 papska legata i četiri patrijarha.[1] Ukupno je održano deset sjednica i izdano 27 kanona.
Sabor su zajedno sazvali bizantski car Vasilije I i papa Hadrijan II.[2] Njegovim odlukama je potvrđeno svrgavanje carigradskog patrijarha Fotija i povratak njegovog smijenjenog prethodnika Ignjatija.
Sabor je također potvrdio odluke Drugog nikejskog sabora kojim se dozvoljava štovanje ikona.[3]
Kasnije, odnosno 879-880. godine, je održan još jedan sinod koji se naziva Četvrti carigradski sabor, ovaj put nakon što je Fotije vraćen na mjesto patrijarha. Njega pravoslavci priznaju kao legitimni sabor, a Fotija slave kao sveca.[4] Dva različita sabora sa istim imenom su predstavljala prvi slučaj da se oko jednog ekumenskog sabora ne mogu složiti zapadna i istočna Crkva, a što je posijalo sjeme budućeg Velike šizme 1054.
Izvori
- ↑ Catholic encyclopedia
- ↑ "Photius." Cross, F. L., ed. The Oxford dictionary of the Christian church. New York: Oxford University Press. 2005
- ↑ Steven Bigham, 1995 Image of God the Father in Orthodox Theology and Iconography ISBN 1-879038-15-3 page 41
- ↑ Karl Rahner, 2004 Encyclopedia of theology ISBN 0-86012-006-6 pages 300
Literatura
- Cross, F. L. (ed.). The Oxford dictionary of the Christian church. New York: Oxford University Press (2005).