Mile Budak

Mile Budak
Født30. aug. 1889[1][2]Rediger på Wikidata
Sveti Rok
Død7. juni 1945[1][2]Rediger på Wikidata (55 år)
Zagreb
BeskjeftigelsePolitiker, skribent, dramatiker, dikterjurist, minister Rediger på Wikidata
Embete
Utdannet vedSveučilište u Zagrebu
PartiUstasja
NasjonalitetKroatia
Medlem avKroatisk akademi for vitenskap og kunst

Mile Budak (født den 30. august 1889 i Sveti Rok i Kongeriket Kroatia og Slavonia i kongedømmet Ungarn i Østerrike-Ungarn, henrettet den 7. juli 1945 i Zagreb) var en kroatisk advokat, forfatter og fascistisk politiker.

Biografi

Budak var en av sjefsideologene i den kroatiske fascistiske og ultranasjonalistiske organisasjonen Ustaša og fikk asyl i Italia da bevegelsen ble forbudt i Jugoslavia i 1929. Han vendte tilbake i 1938, og fra 1941 innehadde han flere politiske poster i Den uavhengige staten Kroatia, blant annet som undervisnings- og utenriksminister og ambassadør til Nazityskland.

I 1945 ble han tatt til fange av jugoslaviske partisaner og henrettet for krigsforbrytelser.

Bibliografi

Romaner og fortellinger

  • Pod gorom : Ličke priče. Inneholder: Pod gorom, Zmijar, Pravi čovjek, Privor, U snijegu i ledu, Zemljice majko og Grgičine gusle. Matica hrvatska, Zagreb 1930.
  • Raspeće : Zapisci jednog malog intelektualca. Matica hrvatska, Zagreb 1931.
  • Na ponorima. Matica hrvatska, Zagreb 1932.
  • Opanci dida Vidurine : Ličke novele. Inneholder: Naš Gospodin nad Likom, Čiji je Velebit, Bilovića prijatelji, Suvez, Vinota dušča, Jožića tejaci, Dakanov Garov, Jolino oranje, ʼE lʼ vira?! Vuk šeponja og Opanci dida Vidurine. Matica hrvatska, Zagreb 1933.
  • Direktor Križanić : Rodoljub i dobrotvor. Matica hrvatska, Zagreb 1938.
  • Ognjište : Roman iz ličkog seljačkog života. Bind 1–4. Matica hrvatska, Zagreb 1938.
  • Na Veliki petak : Pripovijetke. Inneholder: Gospodin Mirko, Finale, Pravo na život, Adamović d.d. und Na Veliki petak. Matica hrvatska, Zagreb 1939.
  • Rascvjetana trešnja : Roman iz suvremenog života. Bind 1–4. Matica hrvatska, Zagreb 1939.
  • Dolarov unuk. I: Hrvatsko kolo : Književno-naučni zbornik. Band XXI. Redovno izdanje Matica hrvatska, Zagreb 1940, S. 50 ff.
  • San o sreći : Stara priča na nova pokoljenja. Bind 1–2. Matica hrvatska, Zagreb 1940.
  • Musinka : Posebno poglavlje romana »Ognjište«. Matica hrvatska, Zagreb 1941.
  • Ratno roblje : Albanski križni put austrougarskih zaroblenih časnika. Matica hrvatska, Zagreb 1941.
  • Na vulkanima. Bind 1–2. Matica hrvatska, Zagreb 1941/42.
  • Vučja smrt, i druge pripovijesti. Inneholder: Vučja smrt, Do ʼednom, Kukavica vazda strada, U snjegu i ledu, Moja kokica, Opanci dida Vidurine og Naš Gospodin nad Likom. Jeronimska knjiga, Zagreb 1941.
  • Privor. Vučja smrt. Matica hrvatska, Zagreb 1941.
  • Izabrane pripoviesti. Inneholder: Opanci dida Vidurine, Čiji je Velebit, Jolino oranje, Na Veliki petak, ʼE lʼ vira?! Vučja smrt, Pod gorom, Adamović d.d. Zmijar, Privor, Zemljice, majko! og Grgičine gusle. Matica hrvatska, Zagreb 1943.
  • Kresojića soj : Roman grozd iz ličkog seljačkog života. Bind 1: Kresina, Band 2: Gospodin Tome [Herr Tome], Band 3: Hajduk [Der Räuber]. Matica hrvatska, Zagreb 1944/45.

Politiske akrifter

  • Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu Hrvatsku državu. o. O. (Youngstown). 
  • El pueblo croata en la lucha por su independencia. Buenos Aires. 
  • Der unabhängige Staat Kroatien. Stuttgart/Berlin: Deutsche Verlags-Anstalt. s. 291–297. 

Teaterstykker

  • Grgićine gusle, 1938.[3]
  • Ognjište. Dramatisering Tito Strozzi og Vojmil Rabadan, 1938. Musikk: Antun Dobronić, 1942.[4]

Selvbiografi

  • Mile Budak. Sam o sebi. Zagreb: Matica hrvatska. s. 139–151. 

Referanser

  1. ^ a b Hrvatska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija-ID 9958[Hentet fra Wikidata]
  2. ^ a b Croatian Biographical Lexicon, Hrvatski biografski leksikon ID 3018[Hentet fra Wikidata]
  3. ^ Ivo Frangeš. Geschichte der kroatischen Literatur : Von den Anfängen bis zur Gegenwart. Wien/ Köln/ Weimar: Böhlau Verlag. s. 630. 
  4. ^ Hrvatsko-Bošnjački Savez: Životopis Mile Budak. operone.de