XSLT (engleski akronim za "Extensible Stylesheet Language Transformations") je jezik za preoblikovanje XML dokumenata u druge XML dokumente.^[1] XSLT pretvara XML u XHTML (ili u drugačiji XML dokument, obični tekstualni format, i još XSL-FO).

XSLT dio je XSL tehnologije, kao i XSL-FO format i XPath podjezik za upite.^[2][3] Prema XSL transformacijama^[4] se odnosimo kao prema programskom jeziku, jer je riječ o jeziku koji je potpun po Turingu, odnosno izražajnom snagom ravnopravan Turingovom stroju.^[5] Kroz ovaj jezik mogu se složiti u prikaz i datoteke drugih formata, kao što su baze podataka i topografski podaci, uz uvjet da imaju uređeni sustav oznaka.

U studenome 1999. godine W3C organizacija, koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na mreži, izdala je preporuku za korištenje XSLT.^[1][6] Posljednja inačica XSLT 3.0 preporukom je postala 2017. godine, no nije došlo do šire primjene u pregledniku, pa većina standardnih internetskih preglednika ne podržava dalje od inačice 1.0.^[7][8]

XSLT 1.0 postao je preporukom W3C-a 16. studenoga 1999. godine, istoga dana kada i XPath 1.0, koji je nastao kao zajednička osnova za XSLT i XPointer.^[1][3]

XSLT 2.0 objavljen je 23. siječnja 2007. godine pod uredništvom Michaela Kaya. Vezan je uz XPath 2.0, s kojim dijeli model podataka i knjižnicu funkcija, a uvodi i podjelu na osnovni procesor i procesor svjestan sheme, pri čemu osnovni ne podržava mogućnosti koje traže pristup podatcima iz XML sheme.^[9]

XSLT 3.0 preporukom je postao 8. lipnja 2017. godine.^[7][10] Najvažnija je novost potočna obrada, kod koje se ni ulazni ni izlazni dokument ne drže u cijelosti u radnoj memoriji. Dodani su i paketi za modularnost velikih predložaka, mape i polja preuzeti iz XPatha 3.1, funkcije za pretvorbu između JSON-a i XML-a te funkcije višega reda.^[7]

Prijedlozi za XSLT 4.0 razvijaju se u zajedničkoj skupini QT4 Community Group, koja prema pravilima W3C-a ne može objaviti preporuku, nego samo izvještaj, pa nacrti nemaju status standarda.^[11]

Glavni razlog koji proizvođači preglednika navode za uklanjanje jest sigurnost. Knjižnice za XSLT pisane su u starijim jezicima C i C++ te su podložne propustima u radu s memorijom, što može dovesti do izvođenja proizvoljnoga koda.^[8] Nick Wellnhofer, koji je održavao libxslt, tu je ulogu napustio u lipnju 2025. godine,^[12] a sigurnosna obavijest projekta FreeBSD od 12. srpnja 2025. navodi da knjižnica nema aktivnoga održavatelja i da su protiv nje prijavljeni neispravljeni propusti, među kojima CVE-2025-7424, CVE-2025-7425, CVE-2025-9714 i CVE-2025-11731.^[13]

Izvan preglednika XSLT ostaje u uporabi ondje gdje se iz jednoga izvora u XML-u proizvodi više izlaznih oblika, osobito u modularnim izdavačkim postupcima utemeljenima na rječnicima DITA, DocBook i JATS.^[14][15] Česta je i pretvorba knjižničnih metapodataka između shema, pa je u knjižnicama Sveučilišta Penn State prilagođena pretvorba iz Dublin Corea u MARCXML izvedena XSLT-om skratila katalogizaciju elektroničkih disertacija sa 100 do 160 sati po semestru na manje od osam sati.^[16]

U Hrvatskoj je primjenu XSL-a u digitalnoj knjižnici hrvatske tiskane baštine Edicija obradio Josip Brčina u diplomskom radu na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2014. godine.^[17]