Vučitrn
Вучитрн / Vushtrri
Vučitrn
Zastava Grb
Država	Kosovo
Okrug	Kosovskomitrovački okrug
Površina
• Metropolitansko područje	345 km²
Visina	944 m
Koordinate	42°49′N 20°58′E / 42.817°N 20.967°E / 42.817; 20.967
Stanovništvo (2011.)
• Metropolitansko područje	69.870 (202 stanovnika/km²)
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
• Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Pozivni broj	+381 38
Stranica	kk.rks-gov.net/vushtrri
Vučitrn
v r u

Vučitrn (albanski: Vushtrri ili Vushtrria) je grad i istoimena općina u sjeveroistočnom dijelu Kosova. Administrativno pripada Kosovsko-mitrovačkom okrugu.

U općini Vučitrn, prema UNMIK-ovim procjenama, danas živi oko 106.000 stanovnika, od čega su preko 95% Albanci.

Naselje ima albansku etničku većinu. Do 1999. godine u gradu je živjelo oko 1.200 Srba, oko 500 Muslimana i oko 2.000 Roma.

Broj stanovnika u naselju na popisima:

• popis stanovništva 1948. godine: 5.813
• popis stanovništva 1953. godine: 6.691
• popis stanovništva 1961. godine: 8.025
• popis stanovništva 1971. godine: 12.334
• popis stanovništva 1981. godine: 20.204
• popis stanovništva 1991. godine: 30.651

Na području Vučitrna je postojalo naselje Vicianum, koje su Rimljani osvojili u 1. stoljeću pr. Kr. i od njega napravili svoju koloniju. Vicianum je kasnije bio pod bizantskom vlašću, a nakon Velike seobe postao jedno od najistočnijih mjesta na Balkanu s katoličkom većinom.

Nakon što je Otomansko Carstvo osvojio Kosovo krajem 14. stoljeća, Vučitrn je odabran za sjedište sandžaka, i odatle se po lokalnom području širio islam. Od 18. stoljeća Vučitrn, dotada važno naselje, počinje gubiti na važnosti. Godine 1912. ga je za vrijeme Prvog balkanskog rata osvojila Srbija, a od 1918. je dio Kraljevine SHS.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. Vučitrn se našao u dijelu Kosova pod njemačkom okupacijom i nominalnom vlašću srpske vlade pod Milanom Nedićem. Nakon završetka rata je postao dio autonomne oblasti, a kasnije SAP Kosovo u okviru Srbije i SFRJ.

Za vrijeme Kosovskog rata su na području Vučitrna zabilježeni mnogi zločini nad lokalnim albanskim stanovništvom od strane srpskih i jugoslavenskih vojno-policijskih snaga. Albanski izvori tvrde da je tada ubijeno oko 500, a nestalo oko 100 stanovnika općine.

Danas je od cjelokupne nekadašnje utvrde ostala samo donžon kula koju Srbi nazivaju Vojinovića kula (po Vojinovićima iz epskih pjesama) s dijelom bedema u obliku kvadrata.

Sama Donžon kula spada u red najljepših kula tog tipa u ovom dijelu Europe zbog svojih lijepih proporcija i pravilno poredanog kamenja u njenim zidovima. Na njenim zidovima (debljine oko 3 m) se vide ostaci mašikula, puškarnica, a pored zatvorenog prizemlja, imala je kat, nad kojim se nalazio otvoreni vrh kule s grudobranom.

Visina bedema kvadratnog dvorišta je 4 m—5 m, s izuzetkom južnog dijela bedema koji je okrenut ka glavnoj ulici s kosinom pri dnu (visina 1,2 m—1,5 m, ispad 0,35 m—0,4 m) čija je visina 6 m — 7 m.

Dožon most, kako ga Srbi tog kraja zovu Vojnovića most, u Vučitrnu preko rijeke Sitnice na starom karavanskom putu koji je povezivao Dubrovačku Republiku sa Skopljem je najstariji očuvani kameni most na prostoru Kosova i potječe s kraja 14. stoljeća. Čini ga ukupno 9 lukova (5 prvokutnih i 4 naknadno dodana) s ukupnom duljinom preko 135 m, dok širina ceste iznosi skoro 5 m. Sitnica više ne protiče ispod Dožon mosta, jer je zbog prirodnih geoloških promjena promijenila svoj tok, pa sada protječe u neposrednoj blizini mosta.

• Aleksandar Deroko. Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd, 1950.
• Ivan Zdravković. Srednjovekovni gradovi i dvorci na Kosovu. Beograd, 1975

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Vučitrn

• Općina Vučitrn
• OSCE Profile of Vushtrri / Vucitrn  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine)
• SOK Kosovo and its population

Članak Vučitrn koji govori o gradu u Kosovu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.