Vranica
Vranica | |
|---|---|
| Planina | |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°57′16″N 17°41′15″E / 43.954510°N 17.687412°E |
| Država | BiH |
| Najbliži gradovi | Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | Nadkrstac – 2112 m |
| Ostali vrhovi | Bijela gromila (2071 m) Krstac (2070 m) Ločike (2107 m)[1] Rosinj |
| Geologija | |
| Geološka starost | staro gromadno gorje[2] |
| Planinarstvo | |
| Planinarski domovi | na Rosinju, Radovini |
Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.
Položaj
Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.
Postanak
U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.[3][4][5][6] Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.[4]
Flora i fauna
Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce),[7] bosanska zvončika[8] i vranička vrkuta.[9] Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.
Promet
Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug.[4] Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.
Gospodarstvo
U prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice.[4]
Stanovništvo
Na Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.[10]
Galerija
-
Vikendice uz Prokoško jezero
-
Pogled s Nadkrstca na Vranicu pod snijegom
-
Vranica zimi
-
Vranica
-
Prokoško jezero na Vranici
-
Vrh Ločika
Izvori
- ↑ Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ Svjetlo riječi Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. listopada 2018. (Wayback Machine) Busovačka planina – Planina kristala i minerala, 16. rujna 2017. (pristupljeno 21. listopada 2018.)
- ↑ Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
- ↑ a b c d (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Godišnji izvještaj 2008 (PDF). Bosna RE. str. 8. str. Pristupljeno 29. listopada 2012.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Diverzitet vrsta. mvteo.gov.ba. str. 19. str. Pristupljeno 8. studenoga 2012.
|url-status=deadzahtijeva|archive-url=(pomoć) - ↑ Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
Vanjske poveznice
| Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Vranica |
- Dinarsko gorje Grupa Vranice
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.
