PROFILPELAJAR.COM

Vlora

Vlora
Vlora (Vlorë)

znamenitosti Vlore
Država Albanija
DistriktVlorski distrikt
OkrugVlorski okrug
Vlast
 • GradonačelnikShpëtim Gjika
Visina0 m
Koordinate40°27′N 19°29′E / 40.450°N 19.483°E / 40.450; 19.483
Stanovništvo (2011.)
 • Entitet79.948
Vremenska zonaSEV (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj9401-9405
Stranicavlora.gov.al
Zemljovid
Vlora na zemljovidu Albanije
Vlora
Vlora

Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji. Najveći je grad na jugu Albanije i najbliži talijanskoj obali. Nalazi se na strateški značajnom položaju (na Otrantskim vratima koja kontroliraju ulaz u Jadransko more), te je u povijesti bio značajan vojni centar. U gradu je proglašena nezavisnost Albanije.

Povijest

Grad su u 6. st. pr. Kr. osnovali grčki kolonisti na ilirskoj obali i nazvali ga Aulon. Prvi ga spominje Ptolomej. Bio je značajan grad u rimskom i bizantskom razdoblju, kad je postao sjedište biskupije. U 11. i 12. st. su se oko grada vodile borbe između Bizanta i Normana.

Godine 1345. grad je zauzelo Srpsko Carstvo za cara Dušana i Srbi su osnovali posebnu kneževinu. Smještena na izvanrednoj poziciji pri ulazu u Jadran iz Sredozemlja, branjena moćnom utvrdom Kaninom, važna postaja na pomorskom putu za Levant, a tradicionalno poznato tržište žitarica i soli, Vlora je odavno privlačila dubrovačke trgovce. Gospodarima Vlore Dubrovačka Republika dariva sve veću pažnju već i kroz 14. stoljeće. Tako npr. 1368. Aleksandar, gospodin Kanine i Valone, izriče želju biti jedin od Dubrovčan, jedin brat od komuna dubrovačkoga, pa zajedno sa svojim plemstvom osigurava Dubrovčanima prijateljstvo.[1] Živa je dubrovačka trgovina s Vlorom. Ponekad vrbuje Dubrovnik tamo i najamnike za svoje vojne potrebe.[2] Jaka je dubrovačka trgovačka kolonija u Vlori. U Vlorskom zaljevu kartografi 15. stoljeća bilježe i lokalitet Porto raguseo.[3] 1417. je grad zauzelo Osmansko Carstvo i stvorilo poseban sandžak. Grad je postao značajan centar sefardskih Židova koji su izbjegli iz Španjolske u Osmansko Carstvo. I nakon osmanlijskoga osvajanja Valone Dubrovčani u njoj živo posluju. Kada se 1443. – 1444. stvara velika koalicija za rat protiv Turske, i Dubrovnik se pridružuje. Nadajući se sigurnom uspjehu protuturskog ratnog pohoda, Dubrovnik se 27. lipnja 1444. obraća ugarsko-hrvatskom kralju Vladislavu. Izražavajući mu uvjerenje kako će postići istjerivanje Turaka iz Grčke traži da kralj Dubrovniku, iz milosti, "ustupi i daruje mjesto odnosno zemlju Valonu, položenu uz obalu mora, s njenim pripadnostima tj. s njenom utvrdom Kaninom".[4] Međutim, ratni pohod protiv Turaka nije uspio, pa niti dubrovačko stjecanje Vlore. 1851. je grad pogodio potres.

Za vrijeme Prvoga balkanskog rata 1912. je Ismail Qemali u Vlori proglasio nezavisnost Albanije i Vlora je postala prvi albanski glavni grad. Grad je bio pod talijanskom okupacijom tokom 1. i 2. svj. rata. Tijekom 2. svj. rata Vlora je bila važna talijanska i njemačka podmornička baza koju su često bombardirali Saveznici. Tijekom komunističke je vlasti blizu grada osnovana jedina sovjetska vojna baza na Sredozemlju koja je nakon spora Albanije i Sovjetskoga Saveza 1961. prešla pod kinesku upravu (Albanija je nakon raspada veza sa Sovjetskim savezom sklopila čvrste veze s Kinom). Nakon pada komunizma dolazi do jakih nemira zbog siromaštva koji eskaliraju 1997. pobunom protiv vlasti.

Zemljopis

Vlora je smještena na obali Otrantskih vrata, morskog prolaza između Jadranskog i Jonskog mora. Od svih albanskih gradova je najbliži talijanskoj obali. Grad se nalazi na zaljevu kojeg poluotok Karaburun štiti od vjetra i valova, te je posebno pogodan za razvoj luke. U blizini je otok Sazan na kojem su značajni vojni objekti. Klima je sredozemna.

Gospodarstvo

Glavnina djelatnosti u gradu je vezana uz lučke poslove. Značajno je ribarstvo. U okolici grada postoje nalazišta nafte, prirodnog plina i bitumena. Okolica grada je također značajan poljoprivredni prostor, najvažniji je uzgoj maslina. Mnoge djelatnosti u gradu su vezane uz vojsku, posebno uz bazu na Sazanu. U novije vrijeme se razvija turizam.

Znamenitosti

Najvažnija je zgrada u kojoj je proglašena nezavisnost Albanije. U gradu postoji nekoliko značajnih džamija (najpoznatija je džamija Muradija). Vlora je danas poznata po noćnom životu koji privlači turiste.

Poznate osobe

Literatura

  • Konavoski zbornik, Konavli, Dubrovnik, 1982.

Izvori

  1. ↑ F. Miklosich, n.d.d. 178.-179.
  2. ↑ N. Iorga, Notes et extraits pour servir a l'historie des croisades au XV siecle, II, Paris 1899, 97, rat s bosanskim kraljem Ostojom 1403. godine
  3. ↑ K. Jireček, Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjega vijeka, Dubrovnik 1915., 46., 99.
  4. ↑ N. Iorga, n.d. II, 403. Iz naputka Vlahu Ranjini, dubrovačkom poklisaru kod kralja Vladislava

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.