Jedna hrivnja dijeli se na 100 kopijki(100 копійок). Papirne novčanice izdaju se u apoenima od 1, 2, 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 hrivnji, a kovani novac u apoenima od 1, 2, 5, 10, 25 i 50 kopijki i 1 hrivnje.
Nacionalnu valutu imena hrivnja prvi je put uveo kijevski knez Vladimir Veliki[1] nakon što je 988. proglasio kršćanstvo službenom religijom Kijevske Rusi. Etimologija naziva hrivnja dovodi se u vezu s nazivom komada odnosno s pojmom srebrne ogrlice. Hrivnja je od 12. do 14. stoljeća predstavljala glavni novac u Kijevskoj Rusi,[1] uz prisutnost drugog novca poput srednjovjekovne kune (danas hrvatske novčane valute)[nedostaje izvor] i vivjerice.