Tristira je monotipski rod sapindovki iz potporodice Sapindoideae. Jedina prihvaćena vrsta je Tristira triptera (Blanco) Radlk.^[1]

Tristira je monotipski rod sapindovki. Obuhvaća jednu vrstu, Tristira triptera (Blanco) Radlk., čiji je sinonim Tristira harpullioides Radlk. Rod je u obradi Flora Malesiana lektotipiziran vrstom Tristira harpullioides, danas uključenom u T. triptera.

Predstavnici roda su jednodomna stabla. Dlakavost se sastoji samo od pojedinačnih jednostavnih dlačica. Listovi su parno perasti, s 3–7 pari liski, bez pseudopalistića. Peteljka i lisna os nisu okriljene. Liske su nasuprotne do naizmjenične, s donje strane bez papila, na naličju te po glavnoj i bočnim žilama s gornje strane baršunasto dlakave, a s gornje strane poslije ogole. Baza liski je kosa, pri čemu je akroskopska strana šira.

Cvatovi su vršni i smješteni u gornjim pazušcima listova, tirsasti. Brakteje su uočljive, duge do oko 6 mm. Cimulusi imaju do oko sedam cvjetova. Cvjetovi su pravilni i jednospolni, a muški i ženski cvjetovi nalaze se u istim cvatovima.

Lapova je pet, slobodni su i preklopljeni, a vanjska dva nešto su manja. Unutarnji su prema rubu manje ili više laticoliki. S vanjske i unutarnje strane gusto su prilegnuto kratkodlakavi. Latice nisu razvijene. Disk je cjelovit, vunasto dlakav do gol, bez privjesaka.

Prašnika je osam ili devet, u muškim cvjetovima izbočeni su izvan cvijeta. Prašničke niti pri bazi su gusto stršeće dlakave. Antere su u muškim cvjetovima gole, a u ženskim cvjetovima trepavičaste; otvaraju se bočno prema unutra.

Plodnica je kratko stapkasta, glatka, gusto žućkastosmeđe dlakava, trogradna i sužava se u vršni vrat. Vrat je malo dulji od plodnice, rijetko prilegnuto dlakav, a u gornjem dijelu nosi tri njuškine brazde. U svakom pretincu nalazi se po jedan sjemeni zametak.

Plod je nepucajući, sjedeći ili na stapci, trokutasto elipsoidnog do trokutasto kuglastog oblika, slabo izbrazdan i okriljen. Krila su viša nego šira. Egzokarp je kožast, u svježem stanju tanko mesnat; mezokarp je vlaknasto-drvenast, a endokarp tvrdo drvenast, s unutarnje strane dosta gusto bijelo vunasto dlakav. Sjemenke su gole, bez ariloida i bez krila.

Rod je monotipski i prirodno rasprostranjen u Maleziji u širem florističkom smislu. ^[2]

Homotipski:

• Melicoccus triptera Blanco in Fl. Filip., ed. 2.: 203 (1845)
• Zollingeria triptera (Blanco) Rolfe in J. Linn. Soc., Bot. 21: 309 (1884)

Heterotipski:

• Tristira celebica Boerl. & Koord. in Suppl. Fl. Celebes 2: t. 54 (1922)
• Tristira harpullioides Radlk. in Actes Congr. Int. Bot., Amsterdam 1877: 133 (1879)
• Tristira pubescens Merr. in Publ. Bur. Sci. Gov. Lab. 6: 12 (1904)
• Tristira pubescens f. genuina Radlk. in Philipp. J. Sci., C 8: 456 (1914), not validly publ.
• Tristira pubescens f. hemidasya Radlk. in Philipp. J. Sci., C 8: 456 (1914)
• Zollingeria macrocarpa Fern.-Vill. in F.M.Blanco, Fl. Filip., ed. 3. 4(13A): 53 (1880), nom. illeg. homonym. post. (kasniji homonim)