Tip 74

Tip 74
Namjena Glavni borbeni tenk (MBT)
Zemlja porijekla Japan
Povijest proizvodnje
Dizajn Mitsubishi Heavy Industries
Početak razvoja 1962.
Proizvođač Mitsubishi Heavy Industries
Proizvodnja 1975.1988.
Broj primjeraka ~893[1]
Borbena povijest
Uveden u uporabu 1975.
Status u uporabi
Svojstva
Dužina 9,42 m
Širina 3,18 m
Visina 2,25 m
Masa 38 tona
Posada 4
Oklop i naoružanje
Oklop 120 mm
Osnovno naoružanje 105 mm top
Sekundarno naoružanje M2HB 12,7-mm strojnica
7,62 mm strojnica
Pokretljivost
Pogon Mitsubishi 10ZF Model 21, 10 cilindrični Dieselov motor

720 KS ( kW)

Ovjes hidraulika
Brzina 60 km/h
Doseg 400 km
Preuzeto sa Militaryfactory.com 31.10.2009.

Tip 74 (japanski:74式戦車) je glavni borbeni tenk japanskih kopnenih snaga. Razvila ga je tvrtka Mitsubishi Heavy Industries. Zamijenio je stariji Tip 61 tenk.

Razvoj

JGSDF je počeo s projektom dizajniranja novog tenka s Mitsubishi company 1962. godine. Povod toga bila je činjenica da se stariji japanski Tip 61, tadašnji glavni borbeni tenk, nije mogao mijeriti s tadašnjim modernim sovjetskim tenkovima, kao što je T-62. Napravljeno je nekoliko prijedloga, od kojih su neki uključivali dijelove suspenzije s MBT-70 tenka, kupolu od lijevanog čelika s njemačkog Leopard 1 tenka i L7 top. Originalne ideje uključivale su rotacijsku kupolu za zapovjednika i novi automatski punjač za glavni top. Dizaj je bio dovršen 1964., a testiranja su izvedena na vojnim poligonima između 1964. i 1967. godine.

Prvi prototip, nazvan STB-1, je isporučen krajem 1968. godine i prošao je kroz mnoge dizajnerske izmjene i prilagođavanja do 1969. godine. Automatski punjač glavnog topa pokazao se previše kompliciran i preskup za ugradnju, pa je maknut kao i daljinski upravljana protuzrakoplovna strojnica. Kupola je produžena. Ove izmijene rezultirale su novim prototipom, STRB-3, koji je dovršen 1971. godine. Konačna izvedba i zadnji prototip, nazvan STB-6 je dovršen 1973. godine. Serijska je proizvodnja počela u rujnu 1975., a tenk je službeno nazvan Tip 74. Do siječnja 1980. napravljeno je 225 Tip 75 tenkova. Do kraja serijske proizvodnje 1989. ukupno je napravljeno 893 primjeraka.

Tijekom službe, tenkovi su nadograđeni s infracrvenim vizorom za zapovjednika i topnika. Dodan je i laserski daljinomjer u zapovjednikovu kupolu. Oprema uključuje još i digitalno balističko računalo. U borbenom kompletu se umjesto visokoeksplozivnih granata od tada nalaze APFSDS granate (potkalibarna granata za gađanje oklopnih vozila) i HEAT-MP granata (za više namijena).

Tip 74 je bio u cijelosti zastario i prije nego što je ušao u službu. Planirano je da ga Tip 90 u potpunosti zamijeni u službi, no zbog kraja hladnog rata taj plan je pao u vodu. Godine 1993. četiri Tip 74 tenka su bila nadograđena na novi Tip 74 Kai (改) standard. Program i postupak modernizacije je bio previše skup, pa je zbog toga taj projekt odbačen.

Korisnici

  • Japan - 893 proizvedeno između 1975. i 1989. godine. Godine 2000. u aktivnoj službi bilo ih je 870, a 2006. se taj broj smanjio na 700.[2]

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Tip 74

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.