Tighina

Tighina
Bender

Katedrala Isusova preobraženja
Država Moldavija
Osnivanje1408.

Površina
 • Ukupna97.29
Koordinate46°50′N 29°29′E / 46.833°N 29.483°E / 46.833; 29.483

Stanovništvo (2010.)
 • Entitet93.751

Vremenska zonaistočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 • Ljeto (DST)istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski brojMD-20xx
Pozivni broj+373 231
Zemljovid
Tighina Bender na zemljovidu Moldavije
Tighina Bender
Tighina
Bender

Tighina ili Bender (također i Bendery, ukrajinski: Бендери, ruski: Бендеры) je grad u Moldaviji.

Povijest

Grad se prvi put spominje kao važano trgovačko mjesto 8. listopada 1408. Naziv "Tighina" nalazi se u dokumentima iz druge polovice 15. stoljeća. Kroz grad je prolazila cesta koja povezuje Moldaviju i Krimske Tatare. Tijekom svoje vladavine Moldavijom Stjepan III. gradi malu drvenu utvrdu s ciljem obrane naselje od tatarskih upada.

Godine 1538., osmanski sultan Sulejman Veličanstveni osvojio je grad i preimenovao ga u Bender. Tijekom sljedećih stoljeća na području grada vodile su se mnoge bitke i njime su vladali razni vladari.

Tvrđava na Dnjestru

Tighina je bila dio Moldavske Demokratske Republike u razdoblju 1917. – 1918., a nakon 1918. kao dio Besarabije grad je pripadao Rumunjskoj, gdje je bilo sjedište Tighina županije. Na Uskrs 1919. Francuzi su digli mosta preko rijeke Dnjestar kako bi se blokirati boljševike. Grad je bio okupiran od strane Sovjetskog Saveza 28. lipnja 1940. Tijekom Drugog svjetskog rata ponovno je dio Rumunjske od srpnju 1941, te ponovno SSSR-a od kolovozu 1944. Od 1991 grad je bio dio samostalne Republike Moldavije . Zbog ključnog strateškog položaja na desnoj obali rijeke Dnjestar, 10 km od Tiraspola u Benderu su se vodile najveće borbe 1992. godine, u rata za Pridnjestrovlje. Od 1992., Bender je bio formalno u demilitariziranoj zoni osnovane krajem sukoba, ali je de facto pod kontrolom Tiraspola. Neke naselja su pod kontrolom Moldavije a neke Pridnestovlja.

Stanovništvo

Godine 1920. Bender je imao oko 26.000 stanovnika. U to vrijeme jednu trećinu stanovništva činili su Židovi, te jednu Rumunji. U gradu su također živjeli Nijemci, Rusi i Bugari.[1] Prema popisu stanovništva iz 2004. godine grad je imao 100.169 stanovnika, od kojih sam grad 97.027, a općina Proteagailovca 3.142.

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. Kaba, John. 1919. Politico-economic Review of Basarabia. American Relief Administration. United States. str. 14–15 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.