Zidine u Stonu, obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko-urbanističkih pothvata^[1] u ukupnoj dužini od 5,5 km, zidine su ojačane s 40-ak kula i 5 tvrđava. Povezuju Ston i Mali Ston. Izgradila ih je Dubrovačka Republika zbog zaštite solane od Mletačke Republike, koja je stalno krala sol.^[2]

Nakon što je 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem (među najdužim u Europi) s jedne na drugu stranu poluotoka, te prema jedinstvenom projektu planski podignuta dva utvrđena gradića: južno Ston i sjeverno Mali Ston s ciljem okupljanja ljudi za čuvanje granica i rada u solanama od kojih je država mnogo dobivala. Između 1461. 1464. na stonskim utvrdama radio je firentinski arhitekt Michelozzo po narudžbi Dubrovačke Republike^[3] Za Veliki zid (dug 1200 m) na Pozvizdu, radi zaštite od susjeda, kronike navode da je njegova izgradnja trajala 18 mjeseci i stajala je 12.000 dukata.

Stonske utvrde bez ikakve sumnje jedan su od najvećih onodobnih građevnih pothvata čija izvorna dužina iznosi 7000 m sastoji se od zidina Stona i Malog Stona, Velikog zida s navedenim trima tvrđavama, dok su zidine i tvrđave flankirane s 10 okruglih i s 31 četvrtastom kulom te 6 polukružnih bastiona. Složeni obrambeni stonski korpus oblikovao se gotovo četiri stoljeća, zbog prilagodba terenu i razvoja naoružanja.^[4]

Zidine su imale veliku važnost, jer su branile solanu koja je Dubrovačkoj Republici donosila 15.900 dukata svake godine, uzgajalište školjkaša i sam grad.

Godine 1667. urušilo se oko 0,5 km zidina u katastrofalnom potresu, a zidine su znatno oštećene u potresima 1979. i 1996. godine.

Godine 2004. započeo je rad na restauraciji i sanaciji zidina, koji ima za cilj omogućavanje posjeta predjelu između Velikog i Malog Stona. Pretpostavljalo se da će radovi biti dovršeni do svibnja 2008., ali dotada je obnovljen samo prvotni dio ponad grada Stona. Obnova Velikog zida u Stonu, vrijedna oko pet milijuna kuna, dovršena je, te je najavljeno da će stonske zidine uz naplatu ulaznica za javnost biti otvorene u svibnju 2009. godine.^[5] Dio zidina otvoren je za javnost uz naplatu ulaznica početkom listopada 2009. Do danas (stanje 14. lipnja 2013.) pored prvotnog dijela ponad grada obnovljen je i cjelokupan put do Malog Stona. Za obići prvotni dio potrebno je 15 min, a za doći od Stona do Malog Stona zidinama 30 min.

U prvih 9 mjeseci 2013. godine stonske zidine obišlo je 37 000 posjetitelja, što je 53% više nego u istom razdoblju 2012.^[6]

Od utvrde Veliki Kaštio, u smjeru kazaljke na satu, grad okružuju:

• Bastion Arcimun
• Kula Minčeta (Ston)
• Kula Stoviš
• Kula nad vodom
• Kula Barabanata

Osim zida oko grada, od bastiona Arcimun i Kule nad vodom do Malog Stona vode još dva dijela zida. Zid u Malom Stonu završava utvrdom Koruna i kulom Toljevac, na samoj obali Malostonskog zaljeva.

Od 2008. održava se utrka STONe Wall Marathon čija dionica obuhvaća zidine cijelom duljinom.

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Zidine u Stonu

• Stonske zidine Hrvatska tehnička enciklopedija

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.