Soulamea amara

Soulamea amara
S. amara
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Sapindales
Porodica:Simaroubaceae
Rod:Soulamea
Vrsta:S. amara
Dvojno ime
Soulamea amara
Lam.
Baze podataka

Soulamea amara, vrsta drveta ili grma iz porodice gorkuničevki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od Bornea do zapadnog Pacifika.[1]

Morfologija

Soulamea amara Lam. je grm ili stablo, obično visoko do 5 m, rjeđe do oko 15 m. Mladi izbojci i pupovi gusto su hrđastosmeđe pustenasti.[2]

Listovi su jednostavni, spiralno raspoređeni i zbijeni prema vrhovima grančica, nakon otpadanja ostavljaju velike ožiljke. Plojke su obrnuto jajasto-duguljaste, duge 10–35 cm i široke 4–12 cm, klinaste pri osnovi, tupa vrha, katkad s kratkim vršnim šiljkom, cijela ruba i dlakave. Središnja žila snažno je istaknuta na naličju, a usporedne bočne žile završavaju u lučnoj intramarginalnoj žili. Peteljka je duga 3–8 cm, a palistići nedostaju.[2]

Cvat je uspravan pazušni grozd dug 3–12 cm. Cvjetovi su dvospolni, sitni, najčešće tročlani, rjeđe do peteročlani. Lapovi su uspravni, priljubljeni i kratko dlakavi, dugi 0,5–1 mm. Latice su udubljene, u početku raširene, poslije povijene unatrag, a povećavaju se do oko 2,5 × 1 mm. Prašnika ima dvostruko više nego latica i dugi su do 2 mm. Disk je smješten unutar kruga prašnika.[2]

Plodnica je nadrasla i sastavljena od dva, rjeđe tri plodna lista, od kojih su najviše dva plodna. Plodni su listovi srasli, osim pri vrhu, a njuška je sjedeća. Plod je obrnuto srcolika, dvokrilata samara duga do 2,5 cm i široka do 2 cm, s tvrdim, plutastim perikarpom. Sjemenka je okruglasta, široka 0,5–1 cm, s tankom sjemenom lupinom i plosnato-konveksnim supkama.[2]

Staništa i rasprostranjenost

Vrsta je primorska biljka, rasprostranjena od Bornea prema istoku do Mikronezije i Melanezije; u Maleziji je zabilježena na Borneu, Molučkim otocima i Novoj Gvineji. Ne raste u Novoj Kaledoniji. Tipična je sastavnica vegetacije pješčanih obala iza koraljnih grebena, a katkad se pojavljuje i nešto dublje u unutrašnjosti. Plutasti plodovi prilagođeni su rasprostranjivanju morskom vodom.[2]

Uporaba

Korijen i plodovi izrazito su gorki i tradicionalno se upotrebljavaju protiv kolere, upale porebrice, grčeva, kašlja i astme te kao sredstvo protiv vrućice. Korijen se rabi i kao sredstvo za izazivanje povraćanja, a u Papui Novoj Gvineji sok zagrijanih listova nanosi se protiv ušiju. Vrsta se lako razmnožava sjemenom. [2]

Galerija

Sinonimi

Homotipski:

  • Cardiocarpus amarus (Lam.) Reinw. in Syll. Pl. Nov. 2: 14 (1825)

Heterotipski:

  • Cardiophora hindsii Benth. in London J. Bot. 2: 216 (1843)

Izvori

  1. Kew, pristupljeno 19. srpnja 2026.
  2. a b c d e f PROSEA, pristupljeno 19. srpnja 2026.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.