PROFILPELAJAR.COM

Skagerrak

Skagerrak
Tjesnac
Satelitska snimka
Tjesnaci Skagerrak i Kattegat
Položaj
Koordinate58°N 9°E / 58°N 9°E / 58; 9
SmještajSjeverna Europa
DioAtlantskog oceana
SpajaSjeverno more i tjesnac Kattegat
RazdvajaSkandinavski poluotok (Norveška i Švedska) i poluotok Jylland (Danska)
Države
Fizikalne osobine
Dubina 
 • Prosječna200 m
 • Najveća700 m
Površina47000 km2
Skagerrak na zemljovidu Europe
Skagerrak
Skagerrak
Skagerrak na zemljovidu Europe
Skagerrak na zemljovidu Baltičkog mora
Skagerrak
Skagerrak
Skagerrak na zemljovidu Baltičkog mora
Zemljovid

Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem. Dugačak je 240 km i širok od 80 km do 140 km a površina mu je oko 32.000 km². Prosječna dubina mu je 210 metara, a salinitet mu je usporediv s drugim obalnim vodama ovog područja.

Kroz Skagerrak prolaze neki od najprometnijih plovnih puteva svijeta i područje je intenzivnog ribolova i ribarske industrije.[1] Oslo i Göteborg jedini su veliki gradovi u regiji Skagerraka.

Tjesnac je vjerojatno dobio ime po Skagenu, gradu u blizini sjevernog rta Danske, a sufiks -rak znači „ravni plovni put”.

Skagerrak je bio jedini plovni put prema Baltičkom moru sve do izgradnje kanala Eider 1784. godine. Tijekom oba svjetska rata tjesnac je imao stratešku važnost za nacističku Njemačku.

Skagerrak je stanište otprilike 2000 morskih vrsta, uključujući jedinstvenu vrstu atlantskog bakalara. Morsko dno mu je i pješčano i kamenito, a na njemu su se razvili jedinstveni hladnovodni koraljni grebeni. Institucije i udruge za zaštitu okoliša izrazile su zabrinutost zbog sve većeg pritiska na ekosustav kao posljedica intenzivnih gospodarskih aktivnosti i klimatskih promjena. U području Skagerakka postoji nekoliko zaštićenih morskih područja, najvažniji od kojih su Nacionalni park Ytre Hvaler u Norveškoj i Nacionalni park Kosterhavet u Švedskoj.

Etimologija

Naziv Skagerrak najvjerojatnije znači „Skagenski kanal/tjesnac”. Skagen je grad pri vrhu sjevernog danskog rta. Na nizozemskom rak znači „ravni plovni put”, što je vidljivo i kod mnogih nizozemskih hidronima poput Damrak, Gouderak, Langerak, Tuikwerderrak i Volkerak,[2][3] dok na norveškom i švedskom jeziku označava pridjev „ravan”.[4][5]

Izvor sloga je protoindoeuropski korijen reg- što znači „ravno”. Na suvremenome norveškom i švedskom također postoji i riječ råk koja se odnosi na kanal ili prolaz zaleđenom vodenom tijelu, etimološki povezana s već navedenim pridjevom.[6][7]

Vjeruje se da su sufiks, a s njim i naziv tjesnaca, donijeli nizozemski trgovci koji su u srednjemu vijeku učestalo brodovima putovali onuda.

Geografija

Uvala Oslofjord u blizini Osla dio je tjesnaca Skagerrak.

Tjesnac Skagerrak je dugačak 240 km, a širina mu se kreće od 80 do 140 km. Produbljuje se prema norveškoj obali, dosežući najveću dubinu od preko 700 m u Norveškome jarku. Najznačajnije luke duž obala Skagerraka jesu Oslo, Larvik i Kristiansand u Norveškoj, Skagen, Hirtshals i Hanstholm u Danskoj, te Uddevalla, Lysekil i Strömstad u Švedskoj.

Skagerrak ima vrlo niski prosječni salinitet, što je karakteristično za većinu drugih obalnih voda.

Opseg

Međunarodna hidrografska organizacija ovako definira granice Skagerraka:

Povijest

Njemački bunkeri iz Drugog svjetskog rata još uvijek su prisutni duž obala Skagerraka. (Kjærsgård Strand u Danskoj)

Stariji nazivi za Skagerrak i Kattegat zajedno bili su Norveško more ili Jutlandsko more. Potonji se naziv pojavljuje u sagi o Knýtlingi.

Sve do izgradnje kanala Eider 1784. godine (prethodnika Kielskog kanala), Skagerrak je bio jedini ulaz i izlaz iz Baltičkoga mora. Zbog toga je tjesnacem stoljećima prolazio gust pomorski promet. Nakon industrijske revolucije, promet se povećao, a Skagerrak je danasa među najprometnijim tjesnacima na svijetu. Godine 1862. izgrađen je kanal Thyborøn na Limfjordu u Danskoj koji omogućava prolaz iz Sjevernog mora iizravno u Kattegat, no taj prolaz je dostupan samo za manja plovila.

U oba svjetska rata Skagerrak je bio strateški vrlo važan za Njemačku. Najveća pomorska bitka Prvog svjetskog rata, bitka za Jutland ili bitka za Skagerrak, zbila se u tjesnacu 31. svibnja do 1. lipnja 1916. godine. U Drugom svjetskom ratu, važnost kontrole ovog plovnog puta, jedinog morskog pristupa Baltiku, bila je motiv njemačke invazije na Dansku i Norvešku i izgradnje sjevernih dijelova Atlantskog zida.

Promet i industrija

Teretni brod na Skagerraku.

Kroz Skagerrak prolaze značajni plovni putevi i brodski promet je vrlo gust. Oko 7500 pojedinačnih plovila iz 122 različite države prošlo je kroz ovaj tjesnac samo u 2013. (isključujući ribarska plovila). Teretni brodovi daleko su najčešći brodovi koji prolaze Skagerrakom s oko 4000 brodova u 2013., slijede tankeri kojih je gotovo upola manje.[9]

Gotovo sva komercijalna plovila u Skagerraku koriste sustav za automatsku identifikaciju (AIS).[10]

Zaštita okoliša

Postoje mnoga zaštićena morska područja u Skagerraku:

Norveška:

Švedska:

Danska:

  • Grenen, zaštićeno morsko područje površine 270 295 hektara.[12]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ The North Sea and Skagerrak. Norwegian Environment Agency. 20. ožujka 2013. Pristupljeno 17. siječnja 2016.
  2. ↑ Nudansk Ordbog (1993), 15th edition, 2nd reprint, Copenhagen: Politikens Forlag, entry Skagerrak.
  3. ↑ Den Store Danske Encyklopædi (2004), CD-ROM edition, Copenhagen: Gyldendal, entry Skagerrak.
  4. ↑ rak | Ordbøkene.no. ordbokene.no (norveški). Pristupljeno 23. prosinca 2023.
  5. ↑ rak | svenska.se (švedski). Pristupljeno 23. prosinca 2023.
  6. ↑ råk | Ordbøkene.no. ordbokene.no (norveški). Pristupljeno 23. prosinca 2023.
  7. ↑ råk | SAOB | svenska.se (švedski). Pristupljeno 23. prosinca 2023.
  8. ↑ Limits of Oceans and Seas, 3rd edition (PDF). International Hydrographic Organization. 1953. Pristupljeno 28. prosinca 2020.
  9. ↑ Mapping shipping intensity and routes in the Baltic Sea (PDF) (izvješće). Swedish Institute for the Marine Environment (Havsmiljöinstitutet). Svibanj 2014. Pristupljeno 17. siječnja 2016.
  10. ↑ Skagerrak. Marine Vessel Traffic. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. veljače 2016. Pristupljeno 17. siječnja 2016.
  11. ↑ Natura 2000 (švedski). Swedish Environmental Protection Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2016. Pristupljeno 19. siječnja 2016.
  12. ↑ Skagens Gren og Skagerrak (PDF) (izvješće) (danski). Danish Nature Agency. 1. prosinca 2011. ISBN 978-87-7091-051-4. Pristupljeno 19. siječnja 2016.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Skagerrak

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.