Simarouba amara je vrsta tropskog drveća iz porodice gorkuničevki. Prirodno je rasprostranjena od Meksika do tropske Južne Amerike ^[1]

Simarouba amara Aubl. je stablo visoko 5–35 m. Grančice su crvenkaste i s vremenom ogole.

Listovi su parno ili neparno perasti, dugi do oko 60 cm. Peteljka je duga 4–7 cm, a peteljka i lisna os crvenkaste su i u gornjem žlijebu sitno dlakave. List ima 9–16 liski, najčešće naizmjeničnih, rjeđe gotovo nasuprotnih. Liske su duguljaste, usko obrnuto jajaste ili eliptične, duge 2,5–11 cm i široke 1,2–4,5 cm. Vrh im je zaobljen i naglo kratko ušiljen, katkad plitko urezan, a osnova klinasta i nejednaka. Rub je cijel, ponekad blago urezan pri vrhu. Plojke su debele i kožaste, odozgo tamnozelene i sjajne, odozdo svjetlije i mutne. Središnja žila je odozgo udubljena, a odozdo istaknuta, dok su bočne žile slabo vidljive. Najdonje liske obično su manje. Peteljčice su duge 1–2 mm i u gornjem žlijebu sitno dlakave.

Muške metlice su vršne, široko razgranate, gusto cvjetne, crvenkaste i sitno dlakave, duge do oko 30 cm. Muški cvjetovi su zvonasti, zelenkasti ili žućkasti, poduprti rano otpadajućim lopatičastim braktejama. Cvjetne stapke duge su oko 2 mm. Čaška je zdjeličasta, peterorežnjevita, visoka oko 1 mm, s široko trokutastim trepavičastim režnjevima. Latica ima pet; jajaste su, uspravne i pri cvatnji malo razmaknute pri vrhu, duge 4–5 mm i široke do 3 mm. Prašnika ima deset, u dva kruga; dugi su oko 4 mm, pri čemu je vanjski krug nešto kraći. Niti su šilaste, a njihovi privjesci gusto pustenasti. Dlačice prekrivaju disk i međusobno povezuju susjedne niti. Disk je visok oko 1 mm i peterorežnjevit, a ginecej je zakržljao.

Ženske metlice slične su muškim, ali imaju manje cvjetova. Ženski cvjetovi imaju stapke duge do 5 mm. Latice su duge 3–3,5 mm. Prašnici su reducirani na deset obrnuto jajastih, kljunastih i dlakavih staminodija visokih oko 1 mm. Disk je deseterorežnjevit, niži od 1 mm, dlakav ili gotovo gol. Plodnica je obrnuto jajasta, duboko peterorežnjevita, gola i visoka oko 2 mm. Vrat je dug oko 1 mm i otpada, a pet njuški povijeno je unatrag i dugo oko 1 mm.^[2]

Homotipski:

• Quassia simaruba L.f. in Suppl. Pl.: 234 (1782)
• Simarouba amara var. typica Cronquist in Bull. Torrey Bot. Club 71: 229 (1944), not validly publ.

Heterotipski:

• Pistacia americana Mill. in Gard. Dict., ed. 8.: n.° 7 (1768)
• Quassia alatifolia Stokes in Bot. Mat. Med. 2: 491 (1812)
• Quassia dioica P.J.Bergius in Mater. Med.: 355 (1778)
• Quassia simarouba W.Wright in Trans. Roy. Soc. Edinburgh 2: 80 (1790), orth. var.
• Simarouba amara var. opaca Engl. in H.G.A.Engler & K.A.E.Prantl, Nat. Pflanzenfam. 3(4): 213 (1896)
• Simarouba amara var. puberula Cuatrec. in Revista Acad. Colomb. Ci. Exact. 8: 466 (1952)
• Simarouba opaca (Engl.) Radlk. ex F.Boas in Beih. Bot. Centralbl., Abt. 1. 29: 332 (1913)