Sergijevci
Sergijevci (lat. gens Sergia), jedna od najstarijih rimskih patricijskih obitelji koja vuče podrijetlo od Trojanaca i Albanaca. Začetnikom svoje loze smatrali su Sergesta, vjernog Enejinog druga, kojeg spominje Vergilije na više mjesta u Eneidi (Sergestusque, domus tenet a quo Sergia nomen).
Slavni romanist Theodor Mommsen uvrstio je gens Sergia među najstarije rimske obitelji, a također se nalaze među stotinu izvornih rodova (lat. gentes originariae) koje navodi povjesničar Tit Livije. Konačno, ime Sergijevaca spominje se još od arhajskog doba prema istoimenom teritorijalnom plemenu Sergia, koje se nalazilo na mjestu sabinskog i marsijskog teritorija, te pelignijskih centara Corfinija i Sulmone, a u Umbriji na području Assisija.
Sergijevci su bili protagonisti rimske povijesti, te su dobivali najvažnije magistrature tijekom Republike, obnašavši konzulat 12 puta.
Sergijevci su nosili prezimena (lat. cognomina) Katilina (Catilina), Eskvilin (Esquilinus), Fidenat (Fidenas), Orata (Orata), Paul (Paulus), Plank (Plancus) i Silo (Silus). Silo je jedini cognomen koji se pojavljuje na kovanicama.
Obitelj se dijelila u nekoliko ogranaka među kojima su značajni Katilina, Fidenat i Sifo.
Među najvažnijim ličnostima iz roda Sergijevaca bili su:
- Lucije Sergije Fidenat, prvi član gensa koji je obnašao dužnost konzula 437. pr. Kr., vodio rat protiv Fidenata po kojima je dobio cognomen.
- Manije Sergije, vojni tribun s konzularnom moći 404. i 402. pr. Kr. tijekom opsade Veja.
- Sergije Sifo, Katilinin pradjed, sudjelovao u Hanibalskom ratu gdje je stekao slavu postavši pretorom 197. pr. Kr.
- Lucije Sergije Katilina, političar, povijesno najpoznatiji član roda Sergijevaca; bio je Sulin legat 82. pr. Kr., više puta kandidat za konzula, poražen od Cicerona; pokušao osvojiti vlast vojnim ustankom; poznat po Katilininoj uroti koja je ipak razotkrivena; naposljetku ga je 62. pr. Kr. kod Pistoie porazio i ubio konzul Antonije.
Praenomina
Uobičajena praenomina koja su koristili članovi ovog gensa u antičkim vremenima bili su Gaj (Gaius), Gnej (Gnaeus), Lucije (Lucius), Manije (Manius) i Marko (Marcus).
U modernim vremenima najuobičajenija praenomina bili su Lucije (Lucius) i Marko (Marcus). Sergijevci u modernim vremenima nisu koristili praenomina Publije (Publius), Seksto (Sextus), Decim (Decimus), Gnej (Gnaeus), Spurije (Spurius), Manije (Manius), Apije (Appius) i Vibije (Vibius).
Više informacija
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.