Scilly

Scilly
Scilly
	Otočje
	NASA-in snimak
Položaj
Koordinate	49°55′N 6°18′W / 49.92°N 6.3°W
Smještaj	Cornwall, Jugozapadna Engleska
Država	Ujedinjeno Kraljevstvo; 0 Engleska;
More	Keltsko more
Ocean	Atlantski ocean
Fizikalne osobine
Površina	16 km2
Broj otoka	5 naseljenih, 140 nenaseljenih
Stanovništvo
Glavno naselje	Hugh Town
Broj stanovnika	2203
	Scilly na zemljovidu Engleske
	Scilly Scilly na zemljovidu kanala La Manche
	Normativni nadzor wikipodatci; wikislike; VIAF; EB;

Scilly je britansko otočje oko 45 km jugozapadno od Land’s Enda u regiji jugozapadna Engleska, udaljeno 58 km od kopna.

Naseljena mjesta su: Saint Mary’s, Tresco, Saint Martin’s, Saint Agnes, Bryter i Gugh. Stanovnici se bave ribarstvom i uzgojem cvijeća.

Glavno mjesto je Hugh Town na otoku Saint Mary’s. Jedina zračna luka je Saint Mary’s Airport.

Zemljopisne karakteristike

Ukupna površina otočja iznosi 16 km², na kojima živi 2203 stanovnika.^[1]

Samo je pet otoka nastanjeno, to su; St. Mary’s, Tresco, St. Martin’s, Bryher i St. Agnes. Većina stanovnika živi na otoku St. Mary’s, u naselju Hugh Town koji ima dobru luku i muzej. Svjetionik - Bishop Rock iz 1858., na zapadnom kraju otočja značajan je primjer građevinarstva 19. stoljeća.^[1]

Budući da njegova vijeća funkcioniraju i kao okrug i kao grofovija, ona imaju status unitarne uprave.^[1] Administrativni centar je St. Mary’s, najveći otok u arhipelagu.^[1]

Otoci su geološki sastavljeni od granita, i nastavak su granitne mase Cornwallskog kopna. Najviša točka od 50 metara leži na St. Mary’s-u, svi otoci imaju opasne stjenovite obale s brojnim grebenima.^[1]

Kako je klima na otocima izuzetno blaga (prosječna mjesečna temperatura varira od 7 do 16 °C) - flora i fauna je sasvim drugačija od one na engleskom kopnu. Ondje rastu brojne suptropske biljke, a po stijenama hridi i otočića žive tuljani. Brojne se ptice gnjezde po otocima, među njima i rijetka vrsta dugorepa čigra (Sterna dougallii) i Mali zovoj (Puffinus puffinus).^[1]

Privreda se zahvaljući dobroj klimi, bazira na turizmu i uzgoju cvijeća i povrća. Ribarstvo također značajno.

Po arhipelagu ima prapovijestnih nalaza u obliku tumulja i primitivnih stupova. Henrik I dao je arhipelag opatu iz grofovije Devon.^[1] Scilly je u 16. stoljeću postao krunska imovina, pa je 1571. dan u najam Francisu Godolphinu koji je 1593. sagradio zamak Star iznad Hugh Towna.

Za engleskog građanskog rata (1642. – 1651.) arhipelag je bio pod nadzorom monarhista, čija je mornarica teško oštetila nizozemske brodove. Nizozemci su, nakon što im je odbijen zahtjev za odštetu, objavili 1651. - rat arhipelagu.^[1] Ubrzo nakon toga pristaše parlamenta stekle su kontrolu nad arhipelagom. Rat je kasnije završio, iako formalni mirovni sporazum nije potpisan sve do 17. travnja 1986. Od 1834. August Smith iznajmljuje arhipelag, umjesto ranijeg Godolphinsa. To je trajalo do 1933. kada je većina otoka predana britanskoj kruni.^[1]

Gary Robinson: The Prehistoric Island Landscape of Scilly (British Archaeological Reports British Series)
Julian Cope: The Modern Antiquarian: A Pre-millennial Odyssey Through Megalithic Britain : Including a Gazetteer to Over 300 Prehistoric Sites
Rex L. Bowley: Scilly at War. Bowley, St. Mary’s 2001, ISBN 0-900184-34-5.
George Woodley: A View of the Present State of the Scilly Islands. London 1822, 344 Stranica, Google Knjige

↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j Isles of Scilly (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. rujna 2016.

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Scilly