Satyendra Nath Bose (Kalkuta , 1. siječnja 1894. – Kalkuta, 4. veljače 1974.), indijski matematičar i fizičar . Diplomirao na Sveučilištu u Kalkuti , radio na sveučilištima u Dhaki (od 1921. do 1945.) i Kalkuti (od 1915. do 1921. i od 1945. do 1956.). Godine 1924. napisao čuveni članak o statistici fotona u kojem je izveo Planckov zakon zračenja crnog tijela . Nakon toga rada surađivao s A. Einsteinom . Ishod suradnje je Bose-Einsteinova statistika . Čestice kojima se ponašanje opisuje tom statistikom imaju cjelobrojni spin i nazivaju se bozoni . Član je Kraljevskog društva (eng . Royal Society ) od 1958.[ 1]
Bose-Einsteinova statistika
Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu ) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone , čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante . Raspodjela čestica po energijskim stanjima opisuje se matematičkom jednadžbom:
n
i
=
1
e
E
i
− − -->
μ μ -->
k
⋅ ⋅ -->
T
− − -->
1
{\displaystyle n_{i}={\frac {1}{e^{\frac {E_{i}-\mu }{k\cdot T}}-1}}}
gdje je: Ei - energija stanja , μ - kemijski potencijal (energija potrebna da se sustavu pridruži dodatna čestica), k - Boltzmannova konstanta i T - termodinamička temperatura . Ispod neke kritične temperature gotovo sve čestice zauzimaju jedno (najniže) energijsko stanje (Bose-Einsteinova kondenzacija ), a na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na normalnim temperaturama raspodjela poprimila oblik Boltzmannove raspodjele .
Bozon
Podrobniji članak o temi:
Bozoni
Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici. Skupini bozona pripadaju fotoni , gluoni , W-bozoni, Z-bozoni, Higgsovi bozoni, gravitoni , mezoni i složenije čestice koje sadrže parni broj fermiona , na primjer jezgre deuterija (²H) jer imaju spin 1 i jezgre helija (4 He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji temeljnih međudjelovanja .
Izvori
↑ Bose, Satyendra Nath , [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.