Rjurik
| Rjurik | |
|---|---|
 Knez Rjurik, osnivač dinastije Rjurikoviča | |
| Vladavina | 862.-879. |
| Nasljednik | Oleg, veliki knez Kijeva |
| Dinastija | Rjurikoviči |
| Smrt | 879. |
Rjurik (? - Novgorod, 879.), varjaški i novgorodski knez, utemeljitelj kneževske i carske dinastije Rjurikoviča.
Isprva je bio vladar u Ladogi koju je osvojio 862. ili 867. sa svojom ratničkom družinom.[1] Godine 870. došao je, na poziv Novgorođana, s braćom i svojom družinom da ih obrani od Pečenega i štiti njihovu trgovinu.[2] Međutim, 872. godine u Novgorodu je izbio ustanak protiv njegove vlasti. Ugušivši pobunu Novgorođana, nametnuo im se za vladara.[3] Iste je godine ratovao s priazovskim Bugarima i u tim borbama ostao bez sina.[4] U Novgorodu i Kijevu naslijedio ga je knez Oleg (879. – 912.) u ime maloljetnog sina Igora.
Rjurikovi potomci zavladali su Kijevskom Rusi, Rutenijom i Moskovskim Carstvom, najprije kao knezovi, a onda kao kraljevi i carevi do 1598. godine, kada je s Fjodorom Ivanovičem izumrla dinastija Rjurikoviča.[5]
Na našim prostorima nosili su naslov banova čitave Slavonije i Mačvanskih banova, stečenu brakom Andrije I. Arpadovića i Anasezije Kijevske. Jedan od znanih banova Slavonije i banova Mačve, koji su koristili nasljedno pravo naslova iz dinastije Rjurikovič bio je Rastislav Mstislavić 1247. godine. Pretpostavlja se da je obitelj Rjurikoviča neprestano održavala veze s Hrvatima od samog osnivanja Kijevske Rus, još od osnivača dinastije.
Podatci ruskog ljetopisa o Rjurikovom podrijetlu dali su osnove za tzv. normansku teoriju o osnutku staroruske države koju podjednako dijele povijesti moderne Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.[2]
Izvori
- ↑ Brandt 1995, str. 426.
- ↑ a b Opća enciklopedija, str. 141.
- ↑ Rjurik. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 11. listopada 2022.
- ↑ Brandt 1995, str. 428.
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 153.
Literatura
- Brandt, Miroslav. 1995. Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. 2. izdanje. SNL. Zagreb. ISBN 953-0-30709-8. OCLC 37818318
- Krleža, Miroslav. 1981. Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 7. Jugoslavenski leksikografski zavod. Zagreb. OCLC 1336185120
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVII, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-7224-17-2
Vanjske poveznice
| Prethodnik - |
Novgorodski knez | Nasljednik Oleg (879.-912.) |
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.