PROFILPELAJAR.COM

Radiometar

Crookesov radiometar u radu.

Radiometar je aparat ili mjerni instrument koji energiju toplinskog zračenja pretvara u mehaničku energiju kretanja. Sam naziv radiometar potječe od W. Crookesa koji ga je upotrebljavao za grubo kvalitativno mjerenje toplinskog zračenja u spektru. Naime pomicanjem radiometra duž spektra od ultraljubičastog do infracrvenog područja mijenja se njegova brzina vrtnje. Najbrže se okreće izložen infracrvenom zračenju što se može pokazati tako da ga postavimo uz posve začađenu žarulju koja ne propušta nikakvo vidljivo svjetlo.[1] Radiometri, u meteorologiji, služe za mjerenje protuzračenja atmosfere te ižarivanja podloge u dugovalnom području (od 4 do 100 μm).[2]

Radiometrija

Podrobniji članak o temi: Radiometrija

Radiometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstavaelektromagnetskih valova. Mjerenja se izvode elektroničkim mjernim instrumentima koji se nazivaju radiometrima. Primjenjuju se u radio astronomiji, u medicinskoj dijagnostici, za daljinska istraživanja i tako dalje. Radiometrijske veličine jakost zračenja, ozračenost, ozračenje, tok zračenja i druge obuhvaćaju cijeli spektar elektromagnetskoga zračenja.[3]

Radiometrijske veličine i mjerne jedinice

Radiometrijske veličine i mjerne jedinice
Veličina Mjerna jedinica Napomena
naziv znak naziv znak
Tok zračenja Φ vat W (J/s) naziva se i radijacijski fluks
Jakost zračenja I vat po steradijanu W/sr naziva se i radijacijski intenzitet
Ozračenje E vat po četvornom metru W/m2 naziva se i iradijancija
Ozračenost H džul po četvornom metru J/m2 naziva se i ekspozicija

Radiometrijski učinak

Podrobniji članak o temi: Radiometrijski učinak

Radiometrijski učinak ili radiometrijski efekt je pojava pokretanja tijela obješenog u razrijeđenome plinu (vakuum) kada se obasja svjetlošću. Radiometrijski učinak primjenjuje se za mjerenje energije zračenja, osobito u području vidljivog i infracrvenoga dijela spektra elektromagnetskih valova. Prvi radiometar s tim načinom rada sagradio je W. Crookes. Crookesov radiometar sastoji se od četiriju metalnih pločica, s jedne strane poliranih, a s druge pocrnjenih, ugrađenih križno na osovini, u obliku vrtuljka. Cio uređaj nalazi se u staklenoj boci s vrlo razrijeđenim zrakom. Obasja li se radiometar, svjetlost (ili infracrvene zrake) će se više apsorbirati na tamnoj strani pločica; ta strana postaje toplija i molekule zaostalog (rezidualnoga) plina jače od nje odskaču i reakcijom pokreću vrtuljak. Brzina okretanja ovisi o apsorbiranoj toplini, te je ujedno mjera izračene energije. Radiometrijski učinak ne smije se zamijeniti s takozvanim svjetlosnim tlakom (tlak elektromagnetskog zračenja), to jest izravnim djelovanjem svjetlosti na plohe.[4]

Izvori

  1. ↑ Crookesov radiometar, [1], Zbirka fizičkog zavoda PMF-a, www.phy.pmf.unizg.hr, 2018.
  2. ↑ "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  3. ↑ radiometrija. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
  4. ↑ radiometrijski efekt. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2016.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.