Raci

Raci (srp. Раци, mađ. Rác, Rácok, nje. Raizen, eng. Ratzians, Rascians, lat. Rasciani) je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje južnih Slavena. U velikom dijelu se to odnosilo na Srbe, ali kad se govorilo o »katoličkim Racima«, govorilo se o Hrvatima, a u to su spadale i skupine Bugara.[1]

Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao Ivan Crni sa sjedištem u Subotici.[nedostaje izvor]

Prema Ivanu Belostencu Raci se povezuju s Vlasima ’Vlah’ tumačen latinskim izrazima ‘Valachus, Rascinus, Trax, Tracus, Thr(a)cis’. Za Belostenca bi Vlah i Rašanin (Rascianus) bili sinonimi za stanovnike antičke Trakije ili jednim dijelom naroda starih Tračkih plemena.[nedostaje izvor]

Podrijetlo imena Rac najvjerojatnije je od Raške, jer su prve seobe Srba na područje Ugarske bile još u srednjem vijeku. Budući da su Srbi u pojedinim područjima bili brojni, a jezici južnih Slavena su Mađarima svi izgledali slično, odnosno nisu ih znali razlikovati zbog velike različitosti mađarskog od slavenskih jezika, Mađari su tim imenom nazivali sve južne Slavene, što je ušlo i u povijesne dokumente. Kod podunavskih Hrvata, koji su bili integrirani u mađarsko društvo, oni su doživljavali ime Rac kao zajedničko ime svim južnim Slavenima, pa se događalo da su ga i sami dijelom prihvaćali, a nekima su vlasti to ime nametnule.[2] Potvrda tome da su to ime prihvaćali kao općenitiju oznaku sebe kao južnih Slavena, a ne kao Srba se vidi po tome što su srpsko ime odbijali. Iz istih razloga je neprihvatljivo poistovjećivati nazive Rac i Srbin u analizi povijesnih dokumenata, niti tumačiti pojam »katolički Rac« kao »katolički Srbin«, što je česta praksa u mađarskoj i srpskoj historiografiji.[3]

Drugu teoriju, koju historiografija uglavnom ne prihvaća, iznio je Matija Evetović. On je ime »Rac« i pridjev »racki« izveo od pridjeva »hrvatski«, sukladno pravilima govora tamošnjih bunjevačkih Hrvata hrvatski –> rvacki > racki.

Danas se to ime održalo u toponimima, a kod Hrvata označava etničku skupinu rackih Hrvata.

Bilješke

  1. Trócsányi, Zs. 1985. The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848). Etudes historiques hongroises (engleski): 542
  2. Hrvatski glasnik br. 28/2008.Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. ožujka 2012. (Wayback Machine) Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (PDF)
  3. Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007. Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.