Pčinja mak. Пчиња, Predložak:Srpr.
rijeka
Položaj
Države	Srbija Sjeverna Makedonija
Fizikalne osobine
Duljina	128 km
Površina porječja	3140 km2
Istjek
• Prosječni	14 m3/s
Tok rijeke
Izvor	planina Dukat, Srbija
Ušće	Katlanovo, Sjeverna Makedonija
• Koord.	41°49′08″N 21°40′20″E / 41.819°N 21.6722°E / 41.819; 21.6722
Slijev	Egejsko more
Ulijeva se u	⤵ Vardar → Egejsko more
Pritoci	Kriva reka, Petrošnica, Kumanovska reka
ušće Pčinja na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Normativni nadzor wikipodatci wikislike
v r u

Ovo je glavno značenje pojma Pčinja. Za naselje u općini Kolašin, Crna Gora, pogledajte Pčinja (Kolašin, Crna Gora).

Pčinja (mak. Пчиња), je 128 km duga rijeka koja izvire u Srbiji i kasnije prolazi kroz Sjevernu Makedoniju, i tu se kao lijevi pritok ulijeva u rijeku Vardar.

Zemljovid porječja Pčinje

Rijeka Pčinja nastaje od nekoliko potoka na zapadu planine Dukat, kod sela Radovnica, odatle dalje teče na zapad pod imenom Tripušnica (srpski: Трипушница). Dolina rijeke tvori mikroregiju s centrom u mjestu Trgovište, gdje se u Tripušnicu s juga uliva Lesnička reka (srpski: Лесничка река). Odatle dalje rijeka teče na zapad pod imenom Pčinja. Kraj uz rijeku Pčinju je najsiromašniji dio Srbije, i regija s velikim odlivom stanovništva( po popisu iz 1971. g. bilo je 12 556 stanovnika, ili 34 na km², a 2002. g. svega 6 372 ili 17 stanovnika na km²; a to je smanjenje za 50%). Pčinja potom teče na zapad sjeverno od Široke planine. Kod sela Šajince prima desnu pritoku Korućicu( srpski: Корућица) i nastavlja svoj tok uskom dolinom između planina Rujen i Kozjak. U ovoj dolini nalazi se selo i manastir Prohor Pčinjski. Nedaleko od manastira, poslije 45 kilometara toka kroz Srbiju, rijeka ulazi u Makedoniju, kod sela Pelince (poznato makedonsko izletište i memorijalni centar Prvog zasjedanja ASNOM-a).

Sljedećih 83 kilometara, rijeka blago zavija na jugozapad. Protiče pored sela; Karlovce, Dragomance, Strnovac, Vojnik, Klečevce, Pčinja, Studena Bara, Gorno Konjare, Dolno Konjare i mali gradić Katlanovo, poznat po obližnjoj Katlanovskoj Banji, najpopularnijem termalnom kupalištu u Makedoniji. Iako se nalazi 25 kilometara od Skopja, Katlanovo povezano s ostalim naseljima na putu do Skopja; Jurumleri, Idrizovo, Petrovec, i tako postaje predgrađe Skopja, tako da će uskoro i grad Skopje izaći na obale rijeke Pčinje.

Tok rijeke dijeli se na dvije mikroregije; Sredorek i Kotorci, između kojih se nalazi Baderska klisura. U donjem toku rijeka Pčinja teče uz zapadnu stranu Gradištanske planine, i uliva se u Vardar na pola puta između Velesa i Skopja kod klisure Taor.

Rijeka Pčinja, pripada Egejskom slivu. Njezin sliv ima ukupno 3 140 km², od toga je 1 247 km² u Srbiji i 1 893 km² u Republici Makedoniji.

Prosječni dotok vode rijeke Pčinje u Vardar je 14 m³/s, i rijeka nije plovna.

Glavne pritoke rijeke Pčinje nalaze se u Makedoniji, i one su; Bistrica, Petrošnica i Kriva reka s lijeve strane, te Kumanovska reka, s desne strane.

• Mala Prosvetina Enciklopedija, Treće izdanje (1985); Prosveta; ISBN 86-07-00001-2
• Jovan Đ. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Svjetlost-Sarajevo; ISBN 86-01-02651-6