PROFILPELAJAR.COM

Promona

Planina Promina i zubati brežuljci pokraj Tepljuha koji pristaju Apijanovom opisu Promone

Promona je bila ilirski i antički grad.

Ilirska Promona je bila sustav gradina i najvjerojatnije se nalazila na uzvisinama planine Promine, oko današnjeg sela Tepljuh pokraj Drniša. Prema poznatom hrvatskom arheologu don Frani Buliću, predrimska Promona se nalazila kod željezničke stanice u selu Tepljuh, nedaleko od župne crkve sv. Petra i Pavla.[1] Postoje i druge teorije o položaju ilirske Promone, a prema jednoj Promona je bila smještena na brdu Kalun ili alternativno na Varoškoj glavici također pokraj Drniša.[2] Iako postoje prapovijesne gradine na svim tim lokacijama ova posljednja teorija se čini najmanje vjerojatnom obzirom na udaljenost lokaliteta od rimske Promone te Apijanove opise Promone koji izvrsno pristaju zubatim brežuljcima pokraj Tepljuha.

Prema tvrdnjama rimskog geografa i povjesničara Strabona, Promona je bila delmatski grad. Ovu tvrdnju potkrjepljuje i većina autora koji su proučavali Ilire, a koji navode da je granica između ilirskih plemena Liburna i Delmata bila rijeka Krka. Iz toga također proizlazi da je Promona bila delmatski grad. Promona je u jednom povijesnom razdoblju bila pod vlašću Libruna, no Delmati su je preoteli 51. godine prije Krista. Rimljani su zauzeli Promonu pod vodstvom Kvinta Kornificija 48. godine prije Krista no ona je potom opet vraćena pod vlast Delmata. Konačni pad Promone dogodio se 34. godine prije Krista kad ju je zauzeo Oktavijan, kasniji rimski car August.[3]

Rimska Promona ubicirana je u podnožju ilirske Promone na prostoru između Tepljuha i Biočića.[4][5]

Izvori

  1. ↑ Zaninović, Marin. 2007. Ilirsko pleme Delmata. Ogranak matice hrvatske Šibenik, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Šibenik. str. 143–144
  2. ↑ Arheološka topografija rijeke Krke i predrimski Burnum i Promona. ResearchGate. 2018. Pristupljeno 17. srpnja 2023.
  3. ↑ Zaninović, Marin. 2007. Ilirsko pleme Delmata. Ogranak matice hrvatske Šibenik, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić. Šibenik. str. 19, 22 i 36
  4. ↑ Tepljuh. Hrvatska enciklopedija (LZMK). 2021. Pristupljeno 17. srpnja 2023.
  5. ↑ Jakovljević A. Isailović N. 2019. Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528. - 1604.). Državni arhiv u Šibeniku. Šibenik. str. 65

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.