Proljeće je jedno od četiriju godišnjih doba. Na sjevernoj polutki traje dio ožujka (od 21.), u travnju, svibnju i dio lipnja (do 21.), a na južnoj Zemljinoj polutki dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca. Na prvi dan proljeća dan i noć jednako traju (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj polutki, proljeće počinje 1. rujna, a završava 30. studenoga. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.

Naziv pramaljeće^[1] fonološki je arhaizam u suvremenome standardu hrvatskoga jezika.^[2] U hrvatskim govorima javljaju se i nazivi pramaliće, mlado leto ili mladleto, protuletje ili protulitje, proliće, pretuljet, protolitje, pa i vuleća (sa značenjem neljeto).^[3]

Postoje tri razdoblja kroz proljeće: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja proljetnica, često zvanih "vjesnici proljeća"; rano proljeće razdoblje je kad se pojavljuju cvjetovi i listići na drveću, a pravo proljeće razdoblje je u kojem lista mnoštvo listopadnog drveća. Najpoznatiji vjesnici proljeća su: kockavica, šumarica, podlijesak (šafran), visibaba i jaglac.

U Staromu Rimu prvi se dan proljeća slavio kao početak jedne nove godine. Prije Rimljana, Kelti su slavili prvi dan proljeća kao uskrsnuće Sunca. Proljeće je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja novoga života. Primjer za to je Stonehenge, koji je izgrađen tako da se u zoru prvoga dana proljeća Sunce izdiže točno iznad menhira. U Staroj Grčkoj početak proljeća označavao je Dionizovo ponovno rođenje.

	Zajednički poslužitelj ima još građe o temi proljeće
	Wječnik ima rječničku natuknicu proljeće
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi proljeće

• proljeće Hrvatska enciklopedija. LZMK
• LZMK / Proleksis enciklopedija: proljeće