Projektor

Projektor s tekućim kristalima ili projektor LCD tvrtke Acer iz 2012.
Dijaprojektor iz 1960-ih.
Mali episkop za kućnu upotrebu.
Grafoskop tokom rada.
Kinoprojektor u radu.

Projektor je uređaj za prikaz slika projekcijom na neku podlogu (zaslon, ekran, platno, zid ili slično). Prema načinu rada projektori se dijele na (a prema svojim pretečama nazivaju): dijaskop, episkop, ili epidijaskop. Dijaskop služi za projekciju slika izrađenih na nekom prozirnom mediju kroz koji prolazi snop svjetlosnih zraka. Takav je uređaj na primjer dijaprojektor, kinoprojektor, aparat za povećavanje, grafoskop. Episkop služi za projiciranje površine neprozirnih predmeta (na primjer slika u knjizi, biljnih listova ili kakva trodimenzionalnoga predmeta). Epidijaskop je projektor koji može poslužiti i kao dijaskop i kao episkop.[1]

Dijaprojektor

Dijaprojektor je projekcioni aparat pomoću kojega se na ekran (zaslon) projicira prozirna slika s dijafilma ili dijapozitiva. Sastoji se od jakog izvora svjetlosti, koji može biti električna žarulja ili električni luk, kondenzora i objektiva. Kondenzor je sistem od dviju plankonveksnih leća koje su svojom izbočenom stranom okrenute jedna prema drugoj. Zadaća je kondenzora da paralelne zrake usmjeri na dijapozitiv ili na film koji se nalazi pred kondenzorom. Kod većih projektora između leća se nalazi staklena posuda s vodom, takozvana vodena komora, koja upija toplinske zrake. Film ili dijapozitiv je izvan žarišne daljine objektiva tako da se na zastoru dobije povećana slika. Da slika ne bi bila na zastoru obrnuta, okrene se dijapozitiv naopako.[2]

Episkop

Episkop je projekcioni aparat pomoću kojega možemo projicirati na zid ili ekran neprozirne slike (slike iz knjiga, fotografije, tabele i tako dalje). Kod episkopa se svjetlost odbija od slike i pomoću zrcala usmjeruje na objektiv episkopa i zatim na ekran. Da bi slika bila dobro osvijetljena, potreban je jak izvor svjetlosti, na primjer električna žarulja od 500 do 700 W. Žarulja se mora hladiti pomoću ventilatora. Na postolju episkopa ima otvor kroz koji se umeću slike ili knjige. Mali elektromotor služi za pogon propelera ventilatora.

Epidijaskop

Epidijaskop je kombinacija dijaprojektora i episkopa, te sadrži dijelove jednog i drugoga. Pomoću njega možemo projicirati dijafilmove, dijapozitive, fotografije, crteže i tako dalje.

Grafoskop

Grafoskop je vrsta dijaskopa kojim se projiciraju slike, obično crteži i tekst, izrađene na prozirnim folijama. Zbog jednostavne izrade sadržaja na folijama, jednostavna uređaja i rukovanja često se koristi kao pomoćno sredstvo kod predavanja i prezentacija. Sastoji se od kutije u kojoj je snažna žarulja i ventilator za hlađenje, te velika optička leća odozgo (kolimator), kojom se svjetlosne zrake dovode u približno paralelni snop. Na tu se leću polaže folija, kroz koju prolazi svjetlosni snop do zrcala smještenoga na nosaču iznad kutije, koje usmjerava sliku naprijed na projekcijsku površinu.

Kinoprojektor

Kinoprojektor služi za projiciranje filmova. Konstruiran je za određeni format filmske vrpce, a postoje i kombinirani projektori za više formata. Sastoji se od mehaničkog, električnog, optičkog i tonskoga dijela. Filmska vrpca prolazi kroz projektor standardiziranom brzinom od 24 sličice u sekundi. Otkriće kinoprojektora bilo je presudno za razvoj kinematografije, odnosno prikazivanje za masovnu publiku.

Projektor s tekućim kristalima

Projektor s tekućim kristalima ili projektor LCD koristi se za projekciju digitalnoga slikovnoga predloška. Način na koji se tim projektorom slika projicira sasvim je nalik onomu kod dijaprojektora. Bitna je razlika to što je, na mjesto dijapozitiva, u projektor ugrađen prozirni element od tekućih kristala (LCD), na kojem se prema računalno stvorenim (generiranim) električnim signalima stvaraju (formiraju) slike. U novije doba takvi se projektori koriste za prikaz digitalnih fotografija ili videa, multimedijske prezentacije, a sve češće i za kućno kino. Postoje i izvedbe digitalnih projektora u kojima je element s tekućim kristalima zamijenjen nekom tehnologijom sličnih svojstava.

Izvori

  1. projektor. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
  2. Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.