Ovo je glavno značenje pojma Priboj. Za druga značenja, pogledajte Priboj (razdvojba).

Priboj
Прибој
Priboj
Grb
Država	Srbija
Okrug	Zlatiborski
Općina	Priboj
Visina	882 m
Koordinate	43°33′N 19°32′E / 43.550°N 19.533°E / 43.550; 19.533
Stanovništvo (2002.)
• Entitet	19.564
Poštanski broj	31330 31333
Pozivni broj	033
Kratice	PB
Stranica	www.priboj.rs
Priboj
v r u

Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitom području Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim. Priboj je smješten na tromeđi Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, a graniči se s općinama: Čajetina, Nova Varoš, Prijepolje, Pljevlja, Čajniče i Rudo.

Priboj obuhvaća površinu od 552 km².

Općina Priboj ima izrazito planinski karakter, a najniža nadmorska visina je 392 m, dok je najviša 1500 m.

Priboj je grad u jugozapadnom djelu Srbije. Općina Priboj je imala prije 1991. godine oko 35.000 stanovnika. Od toga su bili 62 % pravoslavci, 33 % muslimani i 5 % ostalih vjera. Broj stanovnika po popisu 2002. godine je 19.600 u gradu, i 30.377 u općini. Srba je u općini Priboj po popisu 22.523 (75 %), Bošnjaka 5567 (18 %), Muslimana 1427 (5 %), a ostalih 860 (2 %).

Ne zna se točno kako je i kada Priboj nastao, ali se smatra da su ga podigli srednjovjekovni srpski feudalci kao četverokutni zidani grad Jagat na padinama planine Bić šireći svoju vlast i državu prema Bosni.

Smatra se da Priboj postoji još mnogo prije 1418. godine kada se spominje prvi put u povijesti i kada ga je osvojio Isak-beg. Kasnije se spominje u Povelji kralja Fridrika III. iz 1448. godine, zatim 1463. godine u jednom putopisu spominje se Priboj u nahiji Dobrun, a drugi put 1485. kao sjedište istoimene nahije. Potpunije podatke o Priboju, kao gradu, dali su Benedikt Kuripešič, slovenski putopisac koji je prolazio kroz Priboj 1530. godine, i Evlija Čelebija koji je boravio u Priboju 1662. godine.

Dan kada je Priboj prvi put spomenut kao utvrđenje na Biću u Povelji kralja Friedricha III iz 1448. godine (20. siječnja) uzet je kao dan općine Priboj.

Povoljan strateški položaj donosio je Priboju brz gospodarski razvoj, ali i velika rušenja i razaranja: rušen je u vrijeme turskih osvajanja, rušili su ga Austrijanci u 17. stoljeću, gorio je 1809. godine, a stradao je u vrijeme Balkanskih ratova, kao i u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

• Kasim Hadžić, šerijatski sudac i nastavnik

• Informativni portal - Priboj Online  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2022. (Wayback Machine)
• ^{[neaktivna poveznica]}