Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum = više nego perfekt) ili pretprošlo vrijeme (također prošlo prošlo vrijeme) glagola u hrvatskom jeziku tvori se od glagolskog pridjeva radnog (GPR) kojemu prethodi perfekt ili imperfekt pomoćnog glagola biti. Tvori se od svršenih, a rjeđe od nesvršenih glagola.
Glagol |
Perfekt + GPR |
Imperfekt + GPR |
biti |
- ja sam bio/bila bio/bila
- ti si bio/bila bio/bila
- on/ona/ono je bio/bila/bilo bio/bila/bilo
- mi smo bili/bile bili/bile
- vi ste bili/bile bili/bile
- oni/one/ona su bili/bile/bila bili/bile/bila
|
- ja bijah bio/bila
- ti bijaše bio/bila
- on/ona/ono bijaše bio/bila/bilo
- mi bijasmo bili/bile
- vi bijaste bili/bile
- oni/one/ona bijahu bili/bile/bila
|
htjeti |
- ja sam bio htio
- ti si bio htio
- on je bio htio
- mi smo bili htjeli
- vi ste bili htjeli
- oni su bili htjeli
|
- ja bijah htio
- ti bijaše htio
- on bijaše htio
- mi bijasmo htjeli
- vi bijaste htjeli
- oni bijahu htjeli
|
učiti |
- ja sam bio učio
- ti si bio učio
- on je bio učio
- mi smo bili učili
- vi ste bili učili
- oni su bili učili
|
- ja bijah učio
- ti bijaše učio
- on bijaše učio
- mi bijasmo učili
- vi bijaste učili
- oni bijahu učili
|
Uporaba
- Pluskvamperfekt se treba koristiti za opisivanje radnje koja se dogodila prije neke druge prošle radnje:
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već bili pokorili Gale.
ili
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani već bijahu pokorili Gale.
- U ovom je primjeru franačko naseljavanje Galije prošla radnja, izražena perfektom (su naselili); galsko se podlijeganje rimskoj vlasti dogodilo prije dolaska Franaka, stoga koristimo pluskvamperfekt (bijahu pokorili ili bili su pokorili).
- Sukladno sličnim pojavama u drugim slavenskim jezicima, pluskvamperfekt se često nepravilno zamjenjuje perfektom u svakodnevnom govoru:
- Kad su Franci naselili Galiju, Rimljani su već pokorili Gale.
U staroslavenskom jeziku
U staroslavenskom se jeziku pluskvamperfekt mogao tvoriti i pomoću perfekta i pomoću imperfekta i pomoću aorista. S time da se glagolski pridjev radni u staroslavenskom jeziku zvao aktivni particip preterita drugi (APPD).[1]
Za razliku od toga, u današnjem se hrvatskom jeziku pluskvamperfekt tvori prvenstveno pomoću perfekta, tvorba pomoću imperfekta se smatra arhaičnom, a tvorba pomoću aorista je postala kondicional I.
Pluskvamperfekt u staroslavenskom jeziku
Lice
|
Imperfekt + APPD
|
|
Aorist + APPD
|
|
Perfekt + APPD
|
1. jednine
|
bêahъ nosilъ (-a, -o)
|
|
bêhъ nosilъ (-a, -o)
|
|
bylъ (-a, -o) jesmъ nosilъ (-a, -o)
|
2. jednine
|
bêaše nosilъ (-a, -o)
|
bê nosilъ (-a, -o)
|
bylъ (-a, -o) jesi nosilъ (-a, -o)
|
3. jednine
|
bêaše nosilъ (-a, -o)
|
bê nosilъ (-a, -o)
|
bylъ (-a, -o) jestъ nosilъ (-a, -o)
|
|
|
|
|
1. dvojine
|
bêahovê nosila (-ê, -ê)
|
bêhovê nosila (-ê, -ê)
|
byla (-e, -e) jesvê nosila (-ê, -ê)
|
2. dvojine
|
bêašeta nosila (-ê, -ê)
|
bêsta nosila (-ê, -ê)
|
byla (-e, -e) jesta nosila (-ê, -ê)
|
3. dvojine
|
bêašete nosila (-ê, -ê)
|
bêste nosila (-ê, -ê)
|
byla (-e, -e) jeste nosila (-ê, -ê)
|
|
|
|
|
1. množine
|
bêahomъ nosili (-y -a)
|
bêhomъ nosili (-y -a)
|
byli (-y, -a) jesmъ nosili (-y, -a)
|
2. množine
|
bêašete nosili (-y -a)
|
bêste nosili (-y -a)
|
byli (-y, -a) jeste nosili (-y, -a)
|
3. množine
|
bêahǫ nosili (-y -a)
|
bêšę nosili (-y -a)
|
byli (-y, -a) sǫtъ nosili (-y, -a)
|
Pluskvamperfekt u staroslavenskom jeziku preveden na današnji hrvatski jezik
Lice
|
Imperfekt + GPR
|
|
Aorist + GPR
|
|
Perfekt + GPR
|
1. jednine
|
bijah nosio
|
|
bih nosio
|
|
sam bio nosio
|
2. jednine
|
bijaše nosio
|
bi nosio
|
si bio nosio
|
3. jednine
|
bijaše nosio
|
bi nosio
|
je bio nosio
|
|
|
|
|
1. množine
|
bijahsmo nosili
|
bismo nosili
|
smo bili nosili
|
2. množine
|
bijahste nosili
|
biste nosili
|
ste bili nosili
|
3. množine
|
bijahu nosili
|
biše nosili
|
su bili nosili
|
Izvori
- ↑ Stjepan Damjanović. Staroslavenski jezik 5 izdanje. Hrvatska sveučilišna naknada. Zagreb. str. 146. ISBN 953-169-095-2