Planetarij Eisinga

Planetarij Eisinga u Franekeru
Svjetska baštinaUNESCO
Država Nizozemska
Godina uvrštenja2023. (45. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1683
Koordinate53°11′43″N 05°32′38″E / 53.19528°N 5.54389°E / 53.19528; 5.54389
Franeker na zemljovidu Nizozemske
Franeker
Franeker
Lokacija Franekera u Nizozemskoj

Kraljevski planetarij Eise Eisinga (niz. Koninklijk Eise Eisinga Planetarium) je orerij iz 18. stoljeća koji se nalazi u Franekeru, u Frieslandu, Nizozemska. Danas je muzej kulturne baštine otvoren javnosti u kojemu se može vidjeti najstariji orerij na svijetu koji je još uvijek u funkciji.[1]

Zgrada planetarija Eisinga u Franekeru

Pokretni mehanički model Sunčevog sustava, kakav je bio poznat u to vrijeme, zamislio je i izgradio običan građanin, proizvođač vune, samouki amaterski astronom, Eise Eisinga. Naime, model je između 1774. i 1781. godine ugrađen u drveni strop i južni zid njegove bivše dnevne sobe/spavaće sobe, što ga čini jednim od najranijih prethodnika stropnih i projekcijskih planetarija 20. i 21. stoljeća. Zbog toga je planetarij Eisinga u Franekeru upisan na popis mjesta svjetske baštine u Europi 2023. godine.[2]

Odlike i povijest

Planetarij Eisinga je zapravo orerij kojega je od 1774. do 1781. Eise Eisinga izgradio u svom domu u Franekeru u Nizozemskoj. Najprije je drveni svod svog dnevnog boravka obojio kraljevskom plavom bojom, a potom ocrtao orerij zlatnom bojom. Mehanizam planetarija domišljato je ugrađen u strop i zid ormara u dnevnoj sobi i sastoji se od jednostavnih, ali robusnih komponenti, poput drvenih obruča i diskova te željeznih klinova. Samo za zupčanike mu je trebalo 10.000 ručno izrađenih ćavala.[3]

3D animacija ilustratora Paula Becxa ubrzanog rada orerija planetarija Eisinga

Orerij prikazuje planete preko širine stropa sobe i radi gotovo neprekidno otkad je stvoren.[4] Pokretan jednim jedinim satom s njihalom, pruža realističnu sliku položaja Sunca, Mjeseca, Zemlje i pet drugih planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn). Planeti se okreću oko Sunca u stvarnom vremenu, a udaljenost između planeta je u mjerilu 1:1.000.000.000.000 (1 milimetar: 1 milion kilometara). Ovaj orerij je planetarij u oba smisla riječi: složeni stroj koji prikazuje orbite planeta i kazalište za prikaz kretanja planeta. Pored orarija, planetarij je sadržavao i oznake zodijaka, prikaz mjesečevih mijena i drugih astronomskih fenomena. Kao tehnološki ansambl, nastavio je doprinositi širenju astronomskog znanja, a posebno razumijevanju heliocentričnog modela Svemira.[2]

Kuću Eisinga kupila je nizozemska kraljevska obitelj koja mu je dala mirovinu i pretvorila ju u kraljevski planetarij i kasnije znanstveni muzej. Muzej se sastoji od sobe s planetarijem, prostorije za obrazovne i povijesne projekcije, kao i izložbe moderne astronomije. Tu je i trajna izložba o životu Eise Eisinga i njegova kolekcija povijesnih astronomskih instrumenata, kao što su teleskopi, oktanti i telurij. Činjenica da je mehanizam još uvijek u ispravnom stanju dokaz je domišljatosti i predviđanja njegovog tvorca, koji je ostavio detaljne upute za njegovo održavanje.[2]

Bilješke

  1. Alison Abbot, "Hidden treasures: Eise Eisinga Planetarium", Nature, 451 (1057): 1057, 27. veljače 2008. Bibcode:2008Natur.451.1057A. doi:10.1038/4511057a. (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
  2. a b c Eisinga Planetarium in Franeker na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
  3. "planetarium-friesland.nl" (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
  4. Welcome - Planetarium Friesland. www.planetarium-friesland.nl

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Planetarij Eisinga

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.