PROFILPELAJAR.COM

Plakinja

Crkva svete Elizabete u Plakinji.

Plakinja ili Palkonija[1] (mađ. Palkonya, nje. Balken) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 10 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 53' 48" sjeverne zemljopisne širine i 18° 23' 23" istočne zemljopisne dužine, u sjevernom podnožju Viljanske planine.

Vakan je 3,5 km zapadno, Petra je 2,5 km sjeverozapadno, Devčar je 4,5 km sjeverno, Kaša je 4,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Ivanj je 1,5 km sjeveroistočno, Jakobovo je 2 km istočno, Kovaš je 2 km jugoistočno, Aršanj je 3,5 km južno, Aršanjac je 2,5 km, a Veliko Selo je 4,5 km jugoistočno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7771.

Povijest

Povijesni izvori spominju Palkoniju prvi put 1296. u oblicima Polkona, Polkuna.

Za vrijeme turske okupacije je Plakinja uvelike opustjela, no još uvijek je ostalo nešto stanovnika. S turskom vlašću su došli i muslimanski vjernici za koje je trebalo napraviti mjesto za molitvu. 1687. je zabilježeno da je nakon protjerivanja Turaka u selu bilo 8 kuća s ukupno 20 stanovnika.

Zračna snimka crkve svete Elizabete.

Džamija je u dvjema dogradnjama 1773. i 1819. prepravljena u rimokatoličku crkvu, no to nije izmijenilo njen oblik iz turskog doba. Današnji barokni glavni oltar je donesen iz pečuške katedrale u Plakinju. 1816. je dograđen klasicistički crkveni zvonik čiju je izgradnju financirala obitelj Batthyány. Tom je prilikom crkva posvećena svetoj Elizabeti.

1730. izvori bilježe njemačke doseljenike te nekoliko doseljenih hrvatskih i srpskih obitelji.

Do 1950. je selo nosilo ime Nemethpalkonya, a onda je promijenilo ime u današnji oblik.[2]

Kultura

  • festival Ördögkatlan
  • selo je na mađarskim "vinskim putevima"
  • Europsko selo kulture 2007.[3]

Promet

Kroz južni dio sela prolazi željeznička pruga Pečuh – Viljan – Mohač.

Stanovništvo

Plakinja (Palkonija) ima 303 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Nijemci čine sedminu stanovnika i u selu imaju manjinsku samoupravu. U selu živi i nekoliko Hrvata. Preko 80% stanovnika su rimokatolici, više od desetine su kalvinisti.

Izvori

  1. ↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
  2. ↑ Mađarski središnji statistički ured[neaktivna poveznica]
  3. ↑ (mađ.) (engl.) (njem.)Cultural Village of Europe 2007  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2010. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.