PROFILPELAJAR.COM

Pars tuberalis

Hipofiza

Histologija hipofize
Hipofiza
Hipofiza
Građa prednjeg režnja
Građa prednjeg režnja

Pars tuberalis seu infundibularis, dio hipofize.

Dio je adenohipofize. U embrionalnoj fazi pars tuberalis razvije se od ektoderma usne šupljine.[1]

Vrećasta izbočina ektoderma na krovu primitivne usne šupljine embrija, tik ispred ždrijelne membrane (Rathkeova vreća) prethodnik je pars tuberalisa. Raste ka gore. Intenzivnom proliferacijom stanica prednje stijenke Rathkeove vreće, a malo produženje toga režnja raste duž drška hipofize. Njega pri tome obavija čineći pars tuberalis.[2]

Građa

Građen je od brojnih krvnih žila (najbolje vaskularizirani dio hipofize) i vlaknastih struktura sličnih vezivnim vlaknima između kojih su brojne izdužene jezgre. Na tom su mjestu i svojstvene stanice adenohipofize. Tuberalni dio je ljevkast i okružuje infundibul neurohipofize. Među kapilarama su i nakupine epitelnih stanica čiji je oblik najčešće oblika kocke. Jedine su to stanice unutar hipofize u kojima može biti glikogena. Do danas nije otkriveno proizvode li stanice tuberalnog dijela uopće ikakve hormone.[3]

Krvlju ju opskrbljuje gornja hipofizna arterija (arteria hypophysialis superior, arteria hypophyseos superior), koja je ogranak cerebralnog dijela unutarnje karotidne arterije.[4]

Pars nervosa se nastavlja s eminencijom medijanom hipotalamusa preko drška hipofize. Parvocelularnim neuroni iz hipotalamusa završavaju u eminenciji medijani hipotalamusa.

Izvori

  1. ↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
  2. ↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
  3. ↑ Veterinarski fakultet u Zagrebu Goran Domitran: Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina, Zagreb, 2007., str. 9 (pristupljeno 28. travnja 2019.)
  4. ↑ Gibo H, Hokama M, Kyoshima K, Kobayashi S. 1993. Arteries to the pituitary. Nippon Rinsho. 51 (10): 2550–4. PMID 8254920

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.