Opisivanje
Opisivanje ili deskripcija navođenje je svojstava, osobina, odlika i značajki nekoga prostora, živoga bića ili objekta. U pitanju je jedan od četiriju tipova izlaganja, među kojima su i ekspozicija, argumentacija i naracija.[1][2] U praksi bi bilo teško oblikovati književni tekst utemeljen samo na jednom od tih četiriju tipova.[3]
Kao figura u pisanju fikcije
U fikciji se također pojavljuju tipovi izlaganja: akcija, ekspozicija, deskripcija, dijalog, sažetak i tranzicija.[4] Autor Peter Selgin spominje metode, među kojima su akcija, dijalog, misli, sažetak, scene i deskripcija.[5] Trenutačno nema konsenzusa oko broja tipova izlaganja u fikciji i njihovih svrha.
Deskripcija je figura u fikciji kojom se oblikuje mentalna slika pojedinosti u priči. Uz dijalog, naraciju, ekspoziciju i sažimanje deskripcija je jedan od najprepoznatljivijih tipova izlaganja u fikciji. U knjizi Kirka Polkinga Writing from A to Z deskripcija nije samo puko gomilanje detalja; odnosi se na oživljavanje nečega pažljivim biranjem i aranžiranjem riječi i fraza, čime se postiže željeni učinak.[6] O najprikladnijim i najučinkovitijim tehnikama opisivanja i dalje postoji rasprava među književnicima.
Ljubičasta proza
Ljubičasta krpica naziv je kojim se opisuje odlomak teksta u kojem se književnik previše trudio dojmiti čitatelja koristeći se složenim figurama ili drugim strategijama. Frazu (latinski jezik: "purpureus pannus") prvi je put spomenuo rimski pjesnik Horacije u svojemu djelu Ars poetica (napisano oko 20. godine prije Krista), kojom je opisao nerelevantne i pretjerano okićene dijelove teksta; u suvremenom korištenju toga pojma obično se ne misli na nerelevantnost, premda su takvi dijelovi teksta uglavnom upadljivi. K tome, ljubičasta proza označava pretjeranost u figurativnosti, ritmu ili ostalim aspektima.[7]
Filozofija
U filozofiji je priroda deskripcije važna tematika još od tekstova Bertranda Russella.[8]
Vidi i
Izvori
- ↑ Crews (1977), str. 13
- ↑ Hrvoje Turković. KAKO PROTUMAČITI »ASOCIJATIVNO IZLAGANJE« (I DA LI JE TO UOPĆE POTREBNO). Pristupljeno 31. svibnja 2020.
- ↑ Crews (1977), str. 16
- ↑ Morrell (2006), str. 127
- ↑ Selgin (2007), str. 38
- ↑ Polking (1990), str. 106
- ↑ Baldick (2004)
- ↑ Ludlow, Peter. 2007. Descriptions. Stanford Encyclopedia of Philosophy
Bibliografija
- Baldick, Chris. 2004. The Concise Oxford Dictionary of Literary Terms. Oxford University Press. Oxford. ISBN 978-0-19-860883-7
- Crews, Frederick. 1977. The Random House Handbook. 2nd izdanje. Random House. New York. ISBN 0-394-31211-2
- Marshall, Evan. 1998. The Marshall Plan for Novel Writing. Writer's Digest Books. Cincinnati, OH. str. 143–165. ISBN 1-58297-062-9
- Morrell, Jessica Page. 2006. Between the Lines: Master the Subtle Elements of Fiction Writing. Writer's Digest Books. Cincinnati, OH. str. 127. ISBN 978-1-58297-393-7
- Polking, Kirk. 1990. Writing A to Z. Writer's Digest Books. Cincinnati, OH. ISBN 0-89879-435-8
- Rozakis, Laurie (2003). The Complete Idiot's Guide to Grammar and Style, 2nd Edition. Alpha. ISBN 978-1-59257-115-4
- Selgin, Peter. 2007. By Cunning & Craft: Sound Advice and Practical Wisdom for fiction writers. Writer's Digest Books. Cincinnati, OH. str. 38. ISBN 978-1-58297-491-0
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.