Ninna
Ninna (japanski (仁和, hiragana にんな) je razdoblje povijesti Japana mjereno po sustavu starinskog japanskog brojanja godina. Podrazdoblje je razdoblja Heiana. Uslijedila je nakon razdoblja Gangyō a. Trajala je od veljače 885. do travnja 889. godine.[1] Carevi koji su carevali u ovom razdoblju bili su Kōkō-tennō (光孝天皇) i Uda-tennō(宇多天皇=.[2]
Nakon Ninne uslijedilo je razdoblje Kanpyō.
Promjena
- 20. siječnja 885. Ninna gannen(仁和元年): novo je razdoblje stvoreno da bi se označilo događaj ili niz zbivanja. Prijašnje je razdoblje okončalo a novo je počelo u Gangyō 9, na 21. dan 2. mjeseca 885. godine.[3]
Bitni događaji
- 11. siječnja 887. (Ninna 2, 14. dan 12. mjeseca ): Kōkō je otputovao u Seri-gawu loviti sokolovima. Vrlo je uživao u ovakvoj vrsti lova te se je često bavio ovim.[4]
- 17. rujna 887- (Ninna 3, 26. dan 8. mjeseca): Kōkō je umro u 57. godini.[5] Kōkōv treći sin primio je sljednost (senso). Malo zatim, car Uda je formalno stupio na prijestolje (sokui).[6]
- 12. svibnja 887- (Ninna 3, 17. dan 11. mjeseca): Mototsune je zamolio Udu za dopuštenje za povući se sa svih dužnosti. Govori se da je car odgovorio "Moja mladost ograničuje moju mogućnost vladati, a ako me prekineš davati mi tvoje dobre savjete, bit ću prisiljen abdicirati te se povući u samostan." Stoga je Mototsune nastavio služiti kao novi carev kampaku.[7]
- 887. (Ninna 4, 8. mjesec): Izgradnja novoosnovanog budističkog hrama Ninne-jija (仁和寺) bila je gotova. Bivši učenik Kōbō-daishija je postavljen za novog opata.[7]
Izvori
- ↑ Nussbaum, Louis-Frédéric. (2005). "Ninna" u Japan Encyclopedia, str. 716, str. 716., na Google knjigama; n.b., Louis-Frédéric je pseudonim Louis-Frédérica Nussbauma, vidi Deutsche Nationalbibliothek Authority File Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2012. (Wayback Machine).
- ↑ Titsingh, Isaac. (1834.). Annales des empereurs du japon, str. 124-125; Brown, Delmer i dr. (1979.). Gukanshō, str. 289; Varley, H. Paul, ur. (1980). Jinō Shōtōki, str. 171-175.
- ↑ Brown, str. 289.
- ↑ Titsingh, p. 125.
- ↑ Brown, str. 289.; Varley, str.173.
- ↑ Brown, str. 289.; Varley, str. 44.; različiti čin sensoa nije priznat prije cara Tenjija. Svi vladari osim carice Jitō, cara Yōzeija, cara Go-Tobe i cara Fushimija su dobili senso i sokui iste godine. Sve je tako bilo do carevanja cara Go-Murakamija.
- ↑ a b Titsingh, str. 126.
Literatura
- Brown, Delmer M. and Ichirō Ishida, ur. (1979.). Gukanshō: The Future and the Past. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-03460-0; ISBN 978-0-520-03460-0; OCLC 251325323
- Nussbaum, Louis-Frédéric i Käthe Roth. (2005.). Japan encyclopedia. Cambridge: Harvard University Press. ISBN 0-674-01753-6; ISBN 978-0-674-01753-5; OCLC 58053128
- Titsingh, Isaac. (1834.). Nihon Odai Ichiran; ili, Annales des empereurs du Japon. Paris: Royal Asiatic Society, Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland. OCLC 5850691
- Varley, H. Paul. (1980.). A Chronicle of Gods and Sovereigns: Jinnō Shōtōki of Kitabatake Chikafusa. New York: Columbia University Press. ISBN 0231049404/ISBN 9780231049405; OCLC 6042764
Vanjske poveznice
- Kokkaijska knjižnica (Knjižnica japanskog nacionalnog parlamenta), "Japanski kalendar" -- povijesni pregled i ilustrirani prikazi iz knjižnične zbirke
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.