Naringi
N. crenulata
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Tracheophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Sapindales
Porodica:	Rutaceae
Potporodica:	Aurantioideae
Rod:	Naringi Adans.
Vrsta:	N. crenulata
Dvojno ime
Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Naringi je monotipski rod drveća ili grmova iz porodice rutovki (Rutaceae). Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Indije do Indokine.^[1]

Ime vrste crenulata, dolazi od Latinskog crenulatus, znači sitno narovašen, sitno nazubljen zaobljenim zupcima. To je umanjenica od crenatus – „narovašen, s oblim zupcima”.

Naringi Adans. monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Michel Adanson objavio 1763. u Familles des plantes 2: 341. Jedina danas prihvaćena vrsta je Naringi crenulata (Roxb.) Nicolson. Kew joj kao prirodni areal navodi zapadni i središnji Himalajski prostor, Indiju, Šri Lanku, Mjanmar, Laos i Vijetnam; biljka uglavnom raste u sezonski suhim tropskim područjima.

To je velik grm ili manje stablo, često do oko 10 m visine, s oštrim pazušnim trnovima koji se pojavljuju pojedinačno ili u paru. Grančice su uglate. Listovi su naizmjenični, neparno perasto sastavljeni, najčešće s 3–7 nasuprotnih liski. Rahis je izrazito okriljen, što je jedan od najboljih znakova za prepoznavanje biljke. Liske su sjedeće, eliptične do obrnuto jajaste, približno do 5–6 cm duge, kožaste, gusto prošarane prozirnim uljnim žlijezdama, a rub im je karakteristično narezan sitnim zaobljenim zupcima – krenulatan. Upravo se na to odnosi epitet crenulata.^[2]

Cvjetovi su sitni, bijeli, razvijaju se po nekoliko u pazušnim cvatovima i nalaze se na razmjerno dugim stapkama. Čaška ima obično 4 lapa, slobodna ili pri osnovi srasla, a vjenčić četiri slobodne duguljaste latice. Prašnika je 8, međusobno su slobodni; antere su pri osnovi streličaste. Nektarijski disk je prisutan. Plodnica je kuglasta i četveropretinčasta, sa samo jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu; vrat tučka je čvrst, a njuška glavičasta.^[2]

Plod je mala, gotovo kuglasta boba odnosno citrusolik plod, promjera oko 6–8 mm. Dozrijevanjem potamni, a razvija jednu do nekoliko glatkih žućkastih sjemenki. Listovi su aromatični zbog brojnih uljnih žlijezda. Vrsta je česta u različitim tipovima listopadnih šuma, a u južnoj Indiji zabilježena je i u poluzimzelenim i vlažnim listopadnim šumama te na ravnicama do približno 1200 m nadmorske visine.^[2]

U tradicionalnoj medicini različiti dijelovi biljke koriste se za brojne tegobe, uključujući probavne smetnje, kolike, vrućicu i druge bolesti. Fitokemijskim istraživanjima u biljci su utvrđeni različiti flavonoidi, fenolni spojevi, saponini, terpenoidi, glikozidi i drugi sekundarni metaboliti. Laboratorijska i pokusna istraživanja ekstrakata opisala su antimikrobnu, antioksidacijsku, protuupalnu, hepatoprotektivnu, antidijabetičku i larvicidnu aktivnost. To, naravno, treba formulirati kao rezultate pokusnih istraživanja, a ne kao dokazanu kliničku djelotvornost kod ljudi.^[3]

Posebno je zanimljivo istraživanje protiv ličinki komarca Culex quinquefasciatus: ispitivani su različiti ekstrakti lista i bioaktivne frakcije, a među njima je acetonski ekstrakt pokazao izraženu larvicidnu aktivnost. Druga istraživanja bavila su se antioksidacijskim djelovanjem ekstrakata lista i kore te mogućim zaštitnim učinkom na jetru u pokusnim modelima.^[4]

Postoje b rojni narodni nazivi: beli na hindskom; kaavata, aranamullu, aruna mullu, kaadu baela na kannadi; dadhiphala, mahavilvam, kattunarakam na malajalamskom; bilvaparni, surasi, vilvaparni na sanskrtu; mega vilvam / magavilvam na tamilskom te torri velaga, toru-elaga, kukka valaga na teluškom. ^[3]

• 
  N. crenulata.
• 
  N. crenulata.
• 
  N. crenulata.
• 
  N. crenulata.
• 
  N. crenulata.
• 
  N. crenulata.

Homotipski:

• Hesperethusa crenulata (Roxb.) M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 1: 38 (1846)
• Limonia crenulata Roxb. in Pl. Coromandel 1: 60 (1798)