Mru

Pripadnik plemena gradi kuću od bambusa

Mru /=čovjek/, tibetsko-burmanski narod iz Bangladeša, naseljen u nekih 200 sela u džunglama gorja Chittagong, i manjim dijelom u Zapadnom Bengalu u distriktima Nadia i Hoogly. Mru jezično čine jednu od glavnih grana tibetsko-burmanskih jezika, a jedini jezik je mru (murung, mrung, maru, ili niopreng) govori pet njihovih grupa, to su Anok i Tshungma na sjeveru; Domrong u nizinama sjeverno od riejke Matamuri; i Dopreng i Rumma dalje na jugu i u Arakanu

Mru žive izolirano ponajviše zbog nacionalne politike koja je u ovaj strateški položaj ograničila kretanje.

Glavnina Mrua živi prilično siromašno, uglavnom od zemljodjelstva, uzgoja riže i drugih kultura služeći se tehnikom posijeci-i-spali. Tehnika posijeci-i-spali zahtijeva polusjedilački način života jer se zbog iscrpljivanja tla moraju seliti svakih dvije do tri godine. Do potrepština koje ne mogu sami priskrbiti prisiljeni su odlaziti na tjedne sajmove kako bi nabavili sol, noževe, odjeću i druge stvari. Žene su vješte u izradi raznog nakita.

Mru tipično žive u kućama od drveta ili bambusa, pokrivenih slamom, rjeđe crijepom. Društvo je podijeljeno na klanove i fratrije (bratstva) unutar kojih ženidba nije dozvoljena. Seoska zajednica je demokratska, a autoritet seoskog poglavica tek je nominalan.

Kada mladi Mru-muškarac dođe u dob od 16 godina on počinje izazivati pažnju okoline, aranžirajući svoju kosu u pletenice na vrhu glave, te stavlja floralni (cvjetni) ukras na svoj turban. Mru-mladići slobodno biraju svoje partnerice za ženidbu, za koje im je potrebna jedino dozvola roditelja. Seksualni život prije braka se tolerira a neželjena trudnoća završava brakom. Nakon ženidbe mladi par živi kod mladoženjine ili nevjestine obitelji, a tek nakon što bi se rodilo nekoliko djece, podizali bi sebi poseban dom.

Mru imaju svoju jedinstvenu kulturu, rituale i vjerovanja. Njihov bog Torai /"veliki duh"/, dao je, kažu Mrui, svim ljudima pismo osim njima. U stvari zato što su ostali bez pisma krivi su sami preci Mrua koji su bogu po pismo i pravila života poslali kravu. Torai je pravila napisao na listu banana ali ga je ova životinja kasnije pojela, a Mrui su ostali u neznanju i bez pisma. U spomen na ovaj događaj Mrui održavaju dvodnevnu svečanost u kojemu se vrši žrtvovanje krave.

Mrui imaju bogove vatre, vode i šuma, a znatan dio ima i budističku vjeru.

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.