Moro

Moro su islamizirani narod nastanjen u Morolandu u južnim Filipinima na otocima Mindanao, Sulu, Basilan, Tawi-Tawi i Palawan. Narod Moro podijeljen je na 13 lokalnih skupina, to su: Badjao, Iranun, Jama Mapun, Kalagan, Kalibogan, Maguindanao, Maranao, Molbog, Palawanon, Samal, Sangil, Tausug, i Yakan. Ovaj nekad moćan narod imao je razvijene zajednice cijelim arhipelagom Filipina, danas su oni postali tek jedna od filipinskih manjina. Godine 1982. bilo ih je 5,310,958 (prema MILF-u →Moro Islamic Liberation Front./ 7-10 milijuna). Sultanati Moroa javljaju se pred nekoliko stotina godina, a među njima sultanat Sulu utemeljen je 1450. Sultanat Maguindanao i Buayan je 1619. sultan Kudarat (po kojemu danas jedna provincija nosi ime, Sultan Kudarat) ujedinio u jedan, nazvan Maguindanao koji je dominirao i ubirao poreze od pomorskih naroda sve do obala Bornea, kao i u područjima Cotabato, Lanao, Davao, Misamis, Bukidnon, i Zamboanga, te dijelovima otoka Visayas i Basilan. –Narod Moro u novije vrijeme opet nastoji steći bivšu nezavisnost i izgubljenu slobodu.
Jezik
Moro narodi ili etničke grupe malajskog su porijekla i lingvistički pripadaju malajsko-polinezijskoj (austronezijskoj) porodici, i svaka ova Moro-skupina govori svojim vlastitim jezikom.
Kultura
Kultura ovog naroda orijentirana je prema moru. Sela i kuće okrenute su prema obali izgrađene na drvenima pilonima (nosačima), zabijenim u morsko dno, kao što je to na otočju Sulu, ispod kojih su privezani čamci, ili pak u tlo uz morsku obalu. Moro se danas uz ribolov bave donekle i uzgojem kukuruza, riže, slatkog krumpira, kasave i biljke poznate u engl. jeziku kao swamp cabbage (water spinach), ili kangkong na jeziku tagalog, ona raste divlje ili se uzgaja, i u stvarnosti ne pripada ni špinatu ni kupusu.
Narod Moro poznati su kao veoma opasni ljudi naoružani cijelom serijom hladnog oružja s oštrim sječivima pogodnima za smaknuća, a to im uglavnom i je namjena. Ovoj galeriji oružja pripadaju: keris (to je poznati kris), kampilan, golok, klewang, barong, tapideng, goloro, korambi, battig, budjak, panabas, talibon, parang pida, kudi tranchang i tombak -Tombak je i ime tradicionalnog armenskog instrumenta (zvanog i doumbeg), čiji se pojmovi ne smiju brkati.
Vanjske poveznice
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.