PROFILPELAJAR.COM

Miljenko Foretić

Miljenko Foretić
Rođenje 5. svibnja 1939.
Dubrovnik
Smrt24. prosinca 2003. (64 god.)
Dubrovnik
NacionalnostHrvat
Zanimanje
teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti
Portal o životopisima

Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. svibnja 1939. – Dubrovnik, 24. prosinca 2003.), hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Sin je povjesničara Vinka Foretića.

Životopis

Povijest i povijest umjetnosti diplomirao je 1961. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1963. u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku HAZU, tada JAZU proučavao je razne grane povijesnih znanosti. Kao stipendist boravio je na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Rimu 1963. – 1965.

Kao kulturni i znanstveni radnik bavio se vrlo širokim rasponom tema. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima o političkim, kulturnim, književnim, književnopovijesnim i teatrološkim temama surađivao je u mnogim različitim publikacijama. Kao jedna od istaknutijih osoba u dubrovačkim kulturnim krugovima tijekom Hrvatskog proljeća bio je utamničen i 17 godina nakon toga bez putovnice.[1][2] Jedan je od obnovitelja rada Matice hrvatske u Dubrovniku nakon dvadesetogodišnjega prekida njezina djelovanja. Tijekom Domovinskog rata radio je na istaknutom časopisu Dubrovnik koji je doživio 15 izdanja na hrvatskom i engleskom jeziku i tako svijet upoznao s razaranjima Dubrovnika i stradanjem Hrvatske. Časopis je odabirom tema i izborom suradnika postao vodeći na nacionalnoj razini.[3]

U studiji Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika (1969.), obradio je cjelokupni prikaz kazališnoga života Dubrovnika tijekom 16. stoljeća. Priredio je i dvije izložbe posvećene životu i djelu Marina Držića. Prva je 1967. godine održana u Dubrovniku, a Matica hrvatska je 1969. o njoj objavila zbornik Marin Držić. Drugu izložbu o Marinu Držiću održanu 1993. godine povodom 59. svjetskoga kongresa PEN-a, u suradnji s Feđom Šehovićem popratio je knjižicom Što je čitao Držić. Priredio je još nekoliko značajnih izložaba, poput onih posvećenih Dubrovačkoj Republici i Francuskoj revoluciji te životu i djelu Ivana Gundulića, obje održane 1989. godine.[4]

Godine 1992. organizirao je simpozij Hrvati i Novi svijet, a 1994. godine simpozij o književniku Antunu Pasku Kazaliju.

Od 1996. do smrti bio je član Upravnog odbora Matice hrvatske.

Umro je u rodnome gradu 24. prosinca 2003. godine, pokopan je 27. prosinca na mjesnom groblju na Korčuli[5] s koje je podrijetlom.[6]

Djela

  • Bibliografija radova o Petru Kanaveliću, Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, Dubrovnik, 2008., ISBN 978-953-6316-64-9
  • Historiografija i literatura o Dubrovniku – Dubrovačkoj Republici od 1975. do 1985. godine, Zagreb ; Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti, 2009.
  • Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0
  • Dubrovačka Republika i Austrija, Matica hrvatska, Zagreb, 2017., ISBN 978-953-341-027-2
  • Mato Vodopić: biskup - književnik - prirodoslovac (1816. – 1893.), Dubrovačka biskupija, Dubrovnik, 2018. (zbornik), ISBN 978-953-7700-05-8
  • Dubrovački kazališni amaterizam, Hrvatska diletantska kazališna družina, 1903. – 1915., Diletantska pozorišna družina, 1923. – 1927., Dubrovačko kazališno društvo, 1924. – 1944., Zagreb, 2002., HAZU, AGM, ISBN 953-174-162-X(AGM)
  • Maksimilijan Habsburški i Dubrovnik // Kolo, 1 (2001.), 189. – 211.
  • Sveti Vlaho dubrovački parac u hrvatskoj književnosti ; Antologija, Matica hrvatska Dubrovnik, Dubrovnik, 2002., ISBN 953-6316-27-7
  • Dubrovački ljetni festival : 1950. – 1999. - Hrvatska (Dubrovnik Summer Festival : 1950 - 1999 - Croatia) (monografija), Dubrovački ljetni festival, Dubrovnik, 1999., ISBN 0-555-57777-8 nevaljani ISBN
  • Hrvatska drama i kazalište u Dubrovniku od 1850. do 1882. godine, Dani hvarskog kazališta / Batušić, Nikola - Split : Književni krug, 1999., str. 157. – 172.
  • Dubrovačka Republika u svjetlu odnošaja Dubrovačke Republike i Austrije, Zbornik Diplomatske akademije (1331-9094) 3 (1998), 1; str. 131. – 134.
  • The Ragusan (Dubrovnik) Republic and the Spanish War of Succession (1701-1714) // Dubrovnik annals, 2 (1998), str. 29. – 54.

Nagrade

  • Nagrada grada Dubrovnika (1993.)
  • Zlatna povelja Matice hrvatske (1996.)
  • Nagrada grada Dubrovnika za životno djelo (2004.), posmrtno

Izvori

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
  1. ↑ Foretić, Miljenko, Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Proslov Igora Zidića za Miljenka Foretića, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0, str. 10.
  2. ↑ Matica hrvatska, Vijenac 569-570, Potpora Matici raste, pristupljeno 22. srpnja 2018.
  3. ↑ Hrčak, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No.42 Svibanj 2004., In memoriam, Nekrolog Miljenko Foretić (1939-2003) Slavica Stojan, str. 343.-344., pristupljeno 22. srpnja 2018.
  4. ↑ Leksikon Marina Držića, Miljenko Foretić. pristupljeno 22. srpnja 2018.
  5. ↑ Matica hrvatska, Vijenac 259, KRONIKA DOGAĐAJA  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2020. (Wayback Machine), pristupljeno 22. srpnja 2018.
  6. ↑ Foretić, Miljenko, Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama, Proslov Igora Zidića za Miljenka Foretića, Matica Hrvatska ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2007., ISBN 978-953-6316-54-0, str. 9.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.