Mdina
| Mdina | |
|---|---|
| Il-Kunsill Lokali tal-Imdina Città Notabile | |
 | |
| Nadimak: Città Notabile | |
| Država |  Malta |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Dei Conti Sant Manduca (PN) |
| Površina | |
| • Ukupna | 0,9 km² |
| Koordinate | 35°59′N 14°24′E / 35.983°N 14.400°E |
| Stanovništvo (2005.) | |
| • Entitet | 278 (308,9 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
 | |
 Položaj Mdine na Malti | |
Mdina, Città Vecchia, ili Città Notabile je stari glavni grad Malte. Mdina je srednjovijekovni grad okružen zidinama, a nalazi se na brdu u središtu otoka. Mdinu obično zovu „tihi grad“. Ovaj stari utvrđeni grad graniči s mjestom Rabat, što na arapskom znači „predgrađe“.
Povijest
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali Maleth.[1] Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme Rimskog Carstva Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol Sveti Pavao je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo 999. i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte 1091. godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata.
Malta je 1530. prešla u ruke vitezova ivanovaca. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti Malteškog otočja i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je barok. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme.
Danas su većina palača u Mdini domovi lokalnog stanovništva. U gradu je živjeti dozvoljeno samo malom broju stanovnika, a također je ograničen i broj vozila.
Glavne ulice u gradu
- Misraħ il-Kunsill Ċittà Notabile (Notabile City Council Square)
- Pjazza San Pawl (St Paul Square)
- Pjazza San Publiju (St Publius Square)
- Pjazza ta' l-Arċisqof (Archbishop Square)
- Pjazza Tas-Sur (Bastion Square)
- Pjazzetta Beata Marija Adeodata Pisani (Blessed Maria Adeodata Pisani Square)
- Triq Inguanez (Inguanez Street)
- Triq is-Sur (Bastion Street)
- Triq San Pawl (St Paul Street)
- Triq Santu Rokku (St Roch Street)
- Triq Villegaignon (Villegaignon Street)
- Engleski nazivi u zagradama
Izvori
- ↑ http://www.edrichton.com/MdinaHistory.htm Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2009. (Wayback Machine) History of Mdina
Vanjske poveznice
- discovermdina.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2019. (Wayback Machine)
- Mdina - GuidetoMalta.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. lipnja 2007. (Wayback Machine)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.