Ktetik

Ktetik (grč. ϰτητıϰός: posvojni), posvojni pridjev nastao od imena naseljenoga mjesta, t.j. toponima, ili od etnika ili etnonima.[1]

U hrvatskoj znanosti i praksi raspravljalo se o davanju odnosu autohtonih ktetika i hrvatskoga standardnog jezika, situacijama u koje se dovodi davanjem prednosti mjesnom liku, važnosti zapisivanja i čuvanja autohtonog izričaja. Uvođenjem mjesnog oblika u standardni jezik stvara poteškoće još u zapisivanju, zato što kod svih hrvatskih govora, od štokavskih do kajkavskih i čakavskih postoje glasovi kojih nema u standardnome hrvatskom jeziku. Prilagođavanje standardnom jeziku stavlja teret na grafiju standardnog jezika mnoštvom različitih glasova; diftonga, poluglasova itd. te unošenje stranih elemenata. Zbog toga hrvatski znanstvenici smatraju da bi trebalo ktetike obvezno prilagoditi standardnome hrvatskom jeziku na grafijskoj razini, kod neštokavskih naziva postoji dvojba o potpunoj ili djelomičnoj štokavizaciji, naglasno dosljedno prilagoditi novoštokavskome sustavu, fonološkoj razini (nepostojano e), uvijek pazeći da se ne stvaraju glasovne neujednačenosti između njihovih osnova i riječi od kojih su izvedeni ktetici. No, isto se tako drži da se ne smije na silu mijenjati strukturne osobine hrvatskoga jezika na planu fonetike, naglaska i morfologije, istovremeno vodeći računa o razvitku standardnoga jezika bez obzira na odstupanje od narodne osnovice. U rješavanju odnosa mora se razmotriti jezikoslovne, povijesne, kulturne, psihološke, sociološke i političke kriterije. Valja poštovati jezičnu praksu, jer nasilno poštokavljivanje mjesnih imena i etnika ljudi doživljavaju napadom na njihov identitet. Postoje li u uporabi dva oblika, prednost se u standardnom jeziku daje obliku koji je bliži standardnom jeziku, no ako nijedan oblik nema prednosti, jer su oba sukladna s normom, dublete su dopuštene pa se izlučivanje prednosti prepušta vremenu. Kod višerječnih toponima, preporučuje se gotova rješenja iz dijalektne prakse, gdje jednorječni mjesni lik rješava problem tvorbe ktetika.[2]

Izvori

  1. ktetik. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020. <https://enciklopedija.hr/clanak/34365>.
  2. Elena Petrinec: Tvorba etnika i ktetika u hrvatskom jeziku Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. veljače 2021. (Wayback Machine) [1]. Filozofski fakultet u Puli. Pula, listopad 2018. Pristupljeno 3. studenoga 2020. str. 12.-13.

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.