Ivodea je biljni rod iz porodice rutovki. Prirodno područje ovog roda je Madagaskar i Komori.^[1]

Ivodea je rod pretežno aromatičnih, dvodomnih grmova i malih stabala iz porodice rutovki (Rutaceae). Biljke su najčešće visoke 1–4 m, a samo rijetko dosežu oko 10 m. Rod je René Capuron opisao 1961. godine, a tipska je vrsta Ivodea trichocarpa Capuron.^[2]

Listovi su jednostavni ili jednolisnato sastavljeni, pri čemu se na spoju peteljke i plojke može nalaziti slabije ili jače izražen članak. Raspoređeni su naizmjenično, gotovo nasuprotno ili nasuprotno, sjedeći su ili peteljkasti, cjelovita ruba i posuti prozirnim uljnim žlijezdama. Na granama mogu biti razmaknuti ili zbijeni prema njihovim vrhovima. Peteljke su neokriljene, usko okriljene ili izrazito okriljene.^[2]

Muški i ženski cvjetovi razvijaju se na različitim biljkama. Cvatovi izrastaju u pazušcima listova ili na završecima grana. Muški su uglavnom razgranate metlice, dok su ženski jednostavniji te mogu biti grozdasti, malocvjetne cime ili svedeni na pojedinačni cvijet. Cvjetovi su sitni, promjera manjeg od 3 mm, najčešće četveročlani, rjeđe peteročlani. Lapovi su mali i pri osnovi srasli, a latice su slobodne, mnogo veće od lapova i u pupu valvatno presavijene. Nektarijski disk nedostaje.^[2]

Muški cvijet obično ima četiri ili pet prašnika smještenih između latica, a u nekoliko vrsta prašnika je osam. Filamenti su slobodni, antere bazifiksne i otvaraju se postrano, a u središtu ostaje zakržljali tučak. U ženskih cvjetova ginecej se sastoji od četiriju slobodnih, jednogradnih karpela. Svaki karpel sadrži dva usporedno smještena sjemena zametka. Vrat je vrlo kratak, a njuška široka, spljoštena i duboko podijeljena na četiri režnja; staminodiji mogu biti prisutni ili izostati.^[2]

Plod se sastoji od jednoga do četiri odvojena folikula koji se pri dozrijevanju otvaraju. Folikuli mogu biti glatki, poprečno izbrazdani ili, rijetko, prekriveni lamelastim izraslinama; površina im je gola ili dlakava. U svakom se razvija po jedna viseća sjemenka. Endokarp se odvaja od egzokarpa, sjemena je lupina tanka i krhka, a endosperm nedostaje.^[2]

Rod je endemičan za Madagaskar i Komorsko otočje. Taksonomska revizija iz 2015. priznala je 30 vrsta: 27 ograničenih na Madagaskar, dvije na Komore, dok jedna raste na oba otočja. Vrste nastanjuju vlažne obalne i nizinske šume, suhe listopadne šume i polusuhe šikare, a mnoge su poznate iz vrlo maloga broja nalazišta. Kew prihvaća tu reviziju kao temelj suvremenoga opsega roda.

Važna odlika roda jest spoj jednostavnih ili jednolisnatih listova, izostanka nektarijskoga diska te ploda sastavljenoga od odvojenih, raspucavajućih folikula. Po listovima i cvjetovima neke vrste nalikuju rodu Vepris, ali se jasno razlikuju njegovim neraspucavajućim koštuničavim plodovima. ^[2]