PROFILPELAJAR.COM

Insekticid

FLIT ručna pumpa za prskanje insekticida iz 1928.

Insekticidi su kemijska otrovna sredstva koja se koriste protiv štetnih kukaca. Ova sredstva imaju široku primjenu u poljoprivredi, medicini, industriji i dr. Smatra se da su insekticidi jedan od glavnih faktora koji su doprinijeli povećanju poljoprivredne produktivnosti u 20. stoljeću.[1]

Sastav

U sastav insekticida, radi uštede i boljeg raspršivanja, obično se otrovnim tvarima dodaje neki "nosač", najčešće talk, kaolin ili voda. Insekticidi također sadrže i pomoćne tvari koje osiguravaju kvašenje, trajanje i lebdenje u vodi.[2]

Vrste insekticida

Prema fizičkom stanju u trenutku primjene, insekticidi se dijele na:

  • Čvrste (praškaste)
  • Tekuće
  • Plinovite

Prema toksičnom djelovanju na kukce, razlikujemo:

  • Utrobne (unutarnje) otrove
  • Dodirne (kontaktne) otrove
  • Plinovite otrove
  • Sistemične otrove

Neki insekticidi su polivalentni, što znači da istovremeno djeluju utrobno, kontaktno i fumigantno.

Mehanizam djelovanja

Insekticidi ubijaju kukce uglavnom djelujući na njihov središnji živčani sustav. Na primjer, žohar ne ugiba od izravnih posljedica trovanja, već zato što se prevrne na leđa i ne može se ponovno uspraviti.

Posebne vrste insekticida

  • Ovicidi: koriste se protiv jaja kukaca
  • Larvicidi: koriste se protiv larvi kukaca

Utjecaj na okoliš

Gotovo svi insekticidi imaju potencijal značajno promijeniti ekosustave. Mnogi su toksični za ljude i/ili životinje, a neki se koncentriraju šireći se duž prehrambenog lanca.

Repelentni i nerepelentni insekticidi

Insekticidi mogu biti repelentni ili nerepelentni. Društveni kukci poput mrava ne mogu detektirati nerepelente i lako puze kroz njih. Kada se vrate u gnijezdo, sa sobom prenose insekticid i izlažu ostale stanovnike gnijezda. Vremenom ovo eliminira sve mrave, uključujući i maticu. Ovaj proces je sporiji od nekih drugih metoda, ali obično u potpunosti iskorjenjuje koloniju mrava.[3]

Izvori

  1. ↑ Yu, Simon J. (2008). The Toxicology and Biochemistry of Insecticides. CRC Press. ISBN 978-1-4200-5975-5.
  2. ↑ van Emden, H.F.; Peakall, David B. (1996). Beyond Silent Spring. Springer. ISBN 978-0-412-72800-6.
  3. ↑ „Non-Repellent insecticides” doyourownpestcontrol.com Preuzeto 15. listopada 2024.

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.