Hvatište

Smjer sile određujemo strelicom. Točka A je hvatište sile.
Svaka sila ima svoje hvatište, veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje.

Hvatište, (engl. point of application) u fizici, je točka fizikalnog tijela u kojoj djeluje sila. Primjerice, hvatište sile teže u težištu je tijela, hvatište težine u ovjesištu ili uporištu, a hvatište je uzgona u geometrijskom središtu uronjenoga dijela tijela. Ako se hvatište pomiče duž pravca djelovanja sile na kruto tijelo, posljedice se djelovanja sile ne mijenjaju. Ako na kruto tijelo djeluje spreg sila ili više sila različitog smjera i hvatišta, tijelo se vrti.[1]

Grafičko predočivanje sile

Svaka sila ima svoje hvatište, veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Tako na primjer sila teža, kojom Zemlja privlači sva fizikalna tijela, djeluje okomito prema središtu Zemlje. Točka u kojoj sila djeluje zove se hvatište sile, a njen pravac - pravac djelovanja. Smjer sile određujemo strelicom. Tako je na slici točka A hvatište sile. Grafičku silu predočujemo dužinom i smjerom u određenom mjerilu.

Sila je, dakle, određena:

Ovakve veličine koje su određene svojom veličinom (jakošću ili intenzitetom) i smjerom zovu se vektori. To su na primjer sila, brzina, ubrzanje i tako dalje. Ostale veličine koje nemaju smjera, a potpuno su određene svojom veličinom (jakošću ili intenzitetom), zovu se skalari. To su na primjer temperatura, vrijeme i tako dalje.[2]

Poučak o premještanju hvatišta sile

Uzmimo da na neko kruto tijelo djeluje sila u točki A. U pravcu u kojem ta sila djeluje možemo zamisliti u točki B dvije sile i koje su međusobno jednake, a jednake i sili , ali suprotnoga smjera. Ovu pretpostavku možemo učiniti zato što se sile i poništavaju, odnosno što si drže ravnotežu. Također se tako poništavaju i sile i , pa ostaje samo sila . To je isto kao da smo silu premjestili iz hvatišta A u hvatište B. Odatle zaključujemo da hvatište sile možemo premjestiti u bilo koju točku u pravcu njena djelovanja.

Izvori

  1. hvatište. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2017.
  2. Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.
HE
Dio sadržaja ove stranice preuzet je iz mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije i nije slobodan za daljnju upotrebu pod uvjetima Wikipedijine licencije o sadržaju. Uvjete upotrebe uz dano nam pojašnjenje pogledajte na stranici Leksikografskog zavoda

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.