Grenadini

Grenadini
Grenadini
	Otočje
Položaj
Koordinate	12°40′N 61°23′W / 12.667°N 61.383°W
Smještaj	Mali Antili
Država	Grenada; Sveti Vincent i Grenadini;
Otočje	Privjetrinski otoci
Fizikalne osobine
Površina	86 km2
Broj otoka	32
Otoci	Carriacou, Young Island, Bequia, Mustique, Canouan, Union, Mayreau, Petit St Vincent, i Otok palmi
	Grenadini Grenadini na zemljovidu Malih Antila
	Normativni nadzor wikipodatci; wikislike; EB;

Grenadini su lanac malih otoka koji leže na granici između većih otoka Saint Vincent i Grenada u Malim Antilima. Devet ih je naseljeno i otvoreno za javnost (ili deset, ako se računa otok Young Island na pučini): Bequia, Mustique, Canouan, Union, Petit St Vincent, Otok palmi i Mayreau, svi u Saint Vincentu i Grenadinima, te Petite Martinique i Carriacou u Grenadi. Nekoliko dodatnih otoka u privatnom vlasništvu, kao što je Calivigny, također je naseljeno. Značajni nenaseljeni otoci Grenadina uključuju Petit Nevis, koji koriste kitolovci, i Petite Mustique, koji je bio središte poznate prijevare s nekretninama početkom 2000-ih.

Sjeverne dvije trećine lanca, uključujući oko 32 otoka i zaljeva, dio su države Sveti Vincent i Grenadini. Južna trećina lanca pripada državi Grenadi. Carriacou je najveći i najnaseljeniji Grenadin.

Geografske granice

Otoci su politički podijeljeni između otočnih država Svetog Vincenta i Grenadina i Grenade. Leže između otoka Sveti Vincent na sjeveru i Grenade na jugu. Ni Sveti Vincent ni Grenada nisu grenadinski otoci. Otoci sjeverno od kanala Martinique pripadaju Svetom Vincentu i Grenadinima, a otoci južno od kanala pripadaju Grenadi.

Povijest

Povijest Grenadina^[1] nije dobro proučena zbog njihove nevažnosti, nedostatka izvornih dokumenata i nedostatka ozbiljnih istraživanja. Otoci su bili rijetko naseljeni Karibima, koji su ih uglavnom koristili za ribolov i skupljanje hrane. Kada su Francuzi preuzeli Grenadu 1650., Grenadini su bili uključeni (Sveti Vincent na sjeveru ostao je karipska zemlja). Zbog njihove male veličine, opasnih grebena i nedostatka svježe vode, Francuzi su ih uglavnom koristili za ribolov, lov na kornjače i pravljenje vapna. Također su ih koristili krijumčari i pirati. Prva stalna naselja osnovana su oko 1740. Kada su Britanci preuzeli vlast 1762., postojao je priličan broj francuskih plantaža na Bequii i Carriacou. Godine 1791. otoci su podijeljeni između Grenade i Sv. Vincenta.

Veći otoci Grenadina

Sveti Vincent i Grenadini

Ukupna populacija grenadinskih otoka unutar Svetog Vincenta i Grenadina procjenjuje se na 10.234.^[2] Sljedeći otoci čine župu Grenadini:

Otok	Površina [km²]	Broj st.	Gl. grad
Sjeverni Grenadini
Bequia	18.3	5300	Port Elizabeth
Mustique	5.70	800	Lovell (privatni otok)
Južni Grenadini
Union	9	2700	Clifton
Canouan	7.60	1200	Port Charlestown
Mayreau	1.20	280	Old Wall
Nenaseljeni Grenadini
Otok palmi	0.55		Cactus Hill (privatni otok)
Petit Saint Vincent	0.46		Telescope Hill (privatni otok)
Tobago Cays	0.25		morski rezervat
Quatre	1.52
Baliceaux	1.20
Battowia	0.71
Petite Mustique	0.40
Petit Nevis	0.29
Petite Canouan	0.20
Savan	0.11

Grenada

Carriacou i Petite Martinique zavisni su od Grenade i imaju 10.900 stanovnika. Carriacou je najveći u lancu Grenadine. Ovi otoci sadrže:

Otok	Površina [km²]	Broj st.	Gl. grad
Južni Grenadini
Carriacou	32.73	10.000	Hillsborough
Petite Martinique	2.37	900	Sjeverno selo
Nenaseljeni otoci
Ronde	8.1
Caille	1.62
Saline	0.11
Veliki otok	0.15
Otok Fregate	0.09

Izvori

↑ Martin, John Angus, Island Caribs and French Settlers in Grenada ,2013, Chapter 11
↑ St Vincent and the Grenadines, Population and Housing Census Preliminary Report 2012. The Census Office, SVG Government. Pristupljeno 30. prosinca 2015.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Grenadini

[1] Martin, John Angus, Island Caribs and French Settlers in Grenada ,2013, Chapter 11

[2] St Vincent and the Grenadines, Population and Housing Census Preliminary Report 2012. The Census Office, SVG Government. Pristupljeno 30. prosinca 2015.

[1]

[2]

PROFILPELAJAR.COM