Frans Hals
barok
Kopija autoportreta iz 17. stoljeća
Rođenje	1580. Antwerpen, Belgija
Smrt	26. kolovoza 1666. (85–86 god.) Haarlem, Nizozemska
Nacionalnost	Nizozemska
Vrsta umjetnosti	slikarstvo
Poznata djela	Nasmijani kavalir Upraviteljice staračke ubožnice u Haarlemu
Utjecao	Judith Leyster, Claude Monet, Vincent van Gogh, itd.
Utjecali	Venecijanska renesansa, Rubens. i dr.
Normativni nadzor wikipodatci wikislike wikigalerija VIAF HE EB DB MB
Portal o likovnoj umjetnosti
Portal o životopisima
v r u

Frans Hals (oko 1580./84., Antwerpen – 26. kolovoza 1666., Haarlem) je bio nizozemski barokni slikar; uz Rembrandta i Vermeera, najveći slikar tzv. nizozemskog zlatnog stoljeća; portretist, slikar herojskog realizma, koji je po tehnici jedan od preteča impresionizma.

Frans Hals je većinu života proveo u Haarlemu, gdje se njegova obitelj suknara preselila u njegovom djetinjstvu. Tu je živio nemirnim boemskim životom, skrbivši se za obitelj s dvanestoro djece iz dva braka, vječito u novčanim poteškoćama i dugovima, iako mu nije manjkalo narudžbi.

Naukovao se najprije kod crtača i grafičara, Hendricka Goltziusa, a potom kod Karela van Mandera starijeg, majstora venecijanskog načina slikanja. Nakon što se upoznao s Rubensovim djelima u Antwerpenu, oko 1630-ih, postaje najslavniji slikar portreta. Polovicom 17. st., u vremenu najveće bijede i samoće, njegovo slikarstvo doseže vrhunac. Potkraj života, u tamnoj gustoj gami boja, slika skupne portrete upravitelja i upraviteljica haarlemske ubožnice, u kojoj je proveo posljednje dane.

Halsovi učenici su bili i petorica njegovih sinova (Harmen, Johannes Frans Mlađi, Reynier i Claes), a utjecao je i na mnoge suvremenike (A. Brouwer, J. M. Molenaer i njegova žena Judith Leyster, A. i J. van Ostade, Ph. Wouwerman i V. van der Vinne). Ponovno je otkriven u 19. stoljeću, a njegovoj umjetnosti, a poglavito tehnici, divili su se impresionisti i Vincent van Gogh. O njemu su pisali brojni povjesničari umjetnosti (A. Riegl, Th. luns, G. Bazin, i dr.).

Jezgru njegova opusa čine portreti uglednih građana Haarlema, skupni portreti streljačkih skupina Jorisa i Sv. Adrianea, koje je od 1616. godine izradio u nekoliko varijanti, ali i nekovencionalni portreti pijanaca, luda, komedijaša, vračara i ciganki. Na slikama skupnih portreta dolazi do punog izražaja Halsovo majstorsko komponiranje većeg broja likova u čvrste jednostavne i zatvorene kompozicije, izražajno i pronicljivo fiksiranje fizionomija, i bogat koloristički tretman odjeće i detalja. Herojska nota i barokna dinamičnost u Halsovoj realističkoj umjetnosti ostaju uravnotežene i skladne. Slikao najčešće bez pripremnih crteža (alla prima, tj. iz prve) te s vremenom njegova platna postaju više nalik virtuoznim skicama gdje platno treperi od života (Ciganka, Malle Babbe).

• 
  Nasmijani kavalir, 1624., ulje na platnu, 86 x 69 cm, Kolekcija Wallace, London.
• 
  Malle Babe, oko 1630., ulje na platnu, 64 x 75 cm, Staatliche Museen, Berlin.
• 
  Peter van der Broecke, 1633., ulje na platnu, 71 × 61 cm, Kenwood House, London.
• 
  Upraviteljice staračke ubožnice u Haarlemu, 1664., Muzej Fransa Halsa, Haarlem.

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Frans Hals

• Muzej Fransa Halsa u Haarlemu (engl.)
• www.Frans-Hals.org 143 djela Fransa Halsa  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2021. (Wayback Machine)