Frane Franić

Njegova PreuzvišenostFrane Franić
	splitski i makarski biskup; splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
	; Frane Franić 1975.g.
	;
Rođen	29. prosinca 1912.; Kaštel Kambelovac
Umro	17. ožujka 2007. (94 god.); Split
Zaređen za svećenika	25. prosinca 1936.
Služba	1954. – 1988.
	Normativni nadzor wikipodatci; wikislike; VIAF; HE;
	Portal: Kršćanstvo
	Portal o životopisima

Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29. prosinca 1912. – Split, 17. ožujka 2007.), hrvatski katolički svećenik, splitski i makarski biskup (1954. – 1969.) i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit (1969. – 1988.), aktivni sudionik Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.

Životopis

Rodio se 29. prosinca 1912. godine u Kaštel Kambelovcu. Osnovnu školu pohađao je u rodnomu mjestu, od 1919. do 1923., a u Biskupskomu sjemeništu klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, od 1923. do 1931. U Splitu je, u Centralnoj bogoslovnoj školi, upisao i završio filozofske i teološke studije. Za svećenika je zaređen 25. prosinca 1936. u Splitu.^[1]

Godine 1938. otišao je na poslijediplomski studij u Rim, gdje je, na Papinskomu sveučilištu Gregorijani, studirao dogmatsko bogoslovlje. Godine 1941. doktorirao je bogoslovne znanosti, obranom disertacije pod naslovom De iustitia originali et peccato originali secundum I. Duns Scotum.^[1]

Nakon povratka iz Rima, obnašao je razne dužnosti u Splitu. Dugi niz godina bio je profesor filozofije, latinskog i vjeronauka splitske Visoke bogoslovne škole, kapelan zatvora Sv. Roka (1941. – 1943.), prefekt u Sjemeništu (1942. – 1945.), knjižničar u malom Sjemeništu te podravnatelj i ravnatelj Centralnoga bogoslovnog sjemeništa (1945. – 1956.).

Posvećen je za pomoćnog biskupa 17. prosinca 1950. godine i otada je djelovao kao generalni vikar. Godine 1954. ustoličen je za splitsko-makarskog biskupa. Kada je papa Pavao VI. bulom Qui vicariam od 27. srpnja 1969. godine uspostavio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i metropoliju, Franić je uzdignut na čast rezidencijalnog nadbiskupa i metropolita.^[2] Na čelu Splitsko-makarske nadbiskupije ostao je do umirovljenja, 16. listopada 1988. godine.

Uoći početka Drugog vatikanskog sabora bio je član Teološkoga pripravnog povjerenstva (1960. – 1962.), a na Saboru je bio član saborskoga Doktrinarnog povjerenstva (1962. – 1965.). Po završetku Sabora bio je vanjski član rimske Kongregacije za sakramente i bogoštovlje (1968. – 1973. i 1975. – 1980.) i Kongregacije za proglašenje svetaca (1975. do 1985).^[1]

Kao splitski nadbiskup, sazvao je u Splitu pedeset i petu splitsku sinodu (1986. – 1987.), a tekstove sinode objavila je Crkva u svijetu pod naslovom "Crkva danas i sutra".

Godine 1953. obnovio je "Vjesnik Splitsko-makarske (nad)biskupije", surađivao je u brojnim časopisima i novinama, a objavio je: doktorsku disertaciju De iustitia originali et peccato originali secundum (Split, 1941.), skripta Povijest filozofije (Split, 1967. i 1972.), knjigu Putovi dijaloga (Split, 1973.), svoje saborske govore Interventus in Concilio Vaticano II (Split, 1975.), zbirku božićnih, korizmenih i uskrsnih propovijedi, poruka i poslanica, pod nazivom Bit ćete mi svjedoci (Split, 1996.), knjigu Crkva, stup istine – Uspomene na moje doktrine i na djelatnosti u II. vatikanskom saboru (Split, 1998.), knjige Putovi dijaloga (Split, 2000., pretisak) i Putovi dijaloga 2. (Zagreb, 2001.).

Pokopan je u kripti konkatedrale sv. Petra u Splitu.

Izvori

↑ ^a ^b ^c Preminuo nadbiskup Frane Franić – katolici.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 14. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
↑ Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 19.

Vanjske poveznice

Frane Franić Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2018. (Wayback Machine)

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik Kvirin Klement Bonefačić	splitski i makarski biskup 1954. – 1969.	Biskupija uzdignuta na rang nadbiskupije-metropolije
Nova biskupija	splitsko-makarski nadbiskup 1969. – 1988.	nasljednik Ante Jurić

[#1-1] Preminuo nadbiskup Frane Franić – katolici.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. Pristupljeno 14. svibnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

[2] Kovačić, Slavko, Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 19.

[1]

[2]

v r u (Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski
Salonitanski biskupi	Sv. Venancije (250. – 257.) • Sv. Dujam (284. – 304.) • Prim (305. – 325.) • Maksim I. (326. – 346.) • Leontije (365. – 381.) • Gajan (381. – 391.) • Simferij (391. – 405.) • Hezihij (405. – 426.) • Pashazij (426. – 443.) • Cezarij (443. – 460.) • Justin (460. – 473.) • Glicerije (474. – 480.) • Honorije I. (481. – 505.) • Januarije (505. – 510.) • Stjepan (510. – 527.) • Honorije II. (528. – 547.) • Fortinijan (547. – 554.) • Petar (554. – 562.) • Probin (562. – 566.) • Natalij (582. – 592.) • Maksim II. (596. – 610.) • Teodor (610. – 614.)
Makarski biskupi	Stjepan (oko 533.) • Valentin (1320. – 1367.) • Ivan I. (1367. – 1369.) • Jakov (1369. – 1389.) • Ivan II. (1389. – 1445.) • Franjo (1445. – 1472.) • Andrija (1472. – ?) • • • Bartul Kačić-Žarković (1615. – 1645.) • Petar Kačić-Šilje (1646. – 1660.) • Marijan Lišnjić (1664. – 1686.) • Nikola Bijanković (1698. – 1730.) • Stjepan Blašković (1731. – 1776.) • Fabijan Blašković (1777. – 1819.)
Splitski nadbiskupi	Ivan I. Ravenjanin (7. st.) • Petar I. (?) • Marijan (?) • Martin I. (?) • Leon (?) • Petar II. Splićanin (840. – 860.) • Justin (860. – 876.) • Marin (881. – 886.) • Teodozije Ninski (887. – 890.) • Petar III. Splićanin (893. – 912.) • Ivan II. (914. – 925.)
Splitski nadbiskupi i metropoliti	Ivan II. (925. – 928.) • Januarije II. (?) • Frontinijan (?) • Martin II. (970. – 1000.) • Pavao (1015. – 1030.) • Martin III. (1030.) • Dobralj (1030. – 1050.) • Ivan IV. (1050. – 1059.) • Lovro Dalmatinac (1059. – 1099.) • Krescencije Rimljanin (1100. – 1114.) • Manases (1112.) • Grgur (1135.) • Gandino Splićanin (1136. – 1158.) • Absalom (1159. – 1161.) • Petar VI. (1161. – 1165.) • Albert kardinal de Morra (1166.) • Gerardo Veronski (1167. – 1175.) • sv. Rajnerije mučenik (1175. – 1180.) • Petar VII. Ugrin (1185. – 1187.) • Petar VIII. (1188. – 1196.) • Bernard I. iz Perugie (1198. – 1217.) • Slavić (1217. – 1219.) • Guncel (1221. – 1242.) • Stjepan (II.) Babonić, bl. (1242. – 1243.) • Toma Arhiđakon Splićanin (1243. – 1244.) • Hugrin (1245. – 1248.) • Ivan V., bp (1248.) • Rogerije iz Apulije (1249. – 1266.) • Ivan VI. (1266. – 1294.) • Jakob Arhiđakon (1294. – 1297.) • Petar IX. (1297. – 1324.) • Belijan (1324. – 1328.) • Dominik Luccari Splićanin (1328. – 1348.) • bl. Peregrin Saksonac (1348.) • Hugolin Branca (1349. – 1388.) • Andrija I. Gualdo (1388. – 1402.) • Marin a Cutheis (1402.) • Peregrin od Aragonije (1403.) • Dujam II. de Judicibus Splićanin (1407. – 1420.) • Petar X. Dišković (1413. – 1426.) • Franjo Malipiero (1427. – 1428.) • Bartol I. kardinal Zabarella (1428. – 1439.) • Jakobin Badoer (1439. – 1451.) • Lovre II. Zanne (1452. – 1473.) • Petar Riario (1473. – 1474.) • Ivan VII. Zanetin (1474. – 1476.) • Petar XI. kardinal Foscari (1476. – 1479.) • Bartol II. Averoldo (1479. – 1503.) • Bernard II. Zanne (1503. – 1514.) • Andrija II. Corner (1527. – 1536.) • Marko Corner (1536.) • Alojzije Michieli (1566. – 1575.) • Ivan Dominik Marcot (1575. – 1602.) • Markantun de Dominis (1602. – 1616.) • Sforza Ponzoni (1616. – 1640.) • Leonard Bondumier (1641. – 1667/8.) • Bonifacije Albani (1668. – 1678.) • Stjepan I. Cosmi (1678. – 1708.) • Stjepan II. Cupilli (1708. – 1720.) • Ivan Krstitelj Laghi (1720. – 1730.) • Antun Kadčić (1730. – 1746.) • Pacifik Bizza (1746. – 1756.) • Nikola Dinarić (1756. – 1765.) • Ivan Luka de Garagnin (1765. – 1784.) • Lelije de Cippiko (1784. – 1807.)
Splitsko-makarski biskupi	Pavao Klement Miošić (1829. – 1837.) • Beninj Albertini, bp (1839.) • Josip Godeassi (1840. – 1843.) • Alojzije Marija Pini (1844. – 1865.) • Marko Kalogjera (1866. – 1888.) • Filip Frano Nakić (1889. – 1910.) • Antun Đivoje (1911. – 1917.) • Juraj Carić (1918. – 1921.) • Kvirin Klement Bonefačić (1923. – 1954.) • Frane Franić (1954. – 1969.)
Splitsko-makarski nadbiskupi i metropoliti	Frane Franić (1969. – 1988.) • Ante Jurić (1988. – 2000.) • Marin Barišić (2000. – 2022.) • Dražen Kutleša (2022. – )

v r u Međugorski fenomen
mjesta	Križevac · Pobrdo (plavi križ) · crkva sv. Jakova
mjesni biskupi	Pavao Žanić · Ratko Perić · Petar Palić
apostolski vizitatori	Stephan László · Henryk Hoser · Aldo Cavalli
podržavatelji	Jozo Zovko · Slavko Barbarić · Tomislav Vlašić · René Laurentin · Frane Franić · Pavol Hnilica
u kulturi	Mladifest (Hrvatska) · Gospa (1994.) · Međugorje – evo ti Majke · Kip Uskrslog Isusa
povezane teme	Hercegovački slučaj (Romanis Pontificibus) · Katolički karizmatski pokret
Portal: Kršćanstvo

PROFILPELAJAR.COM

PROFILPELAJAR.COM

Frane Franić

Životopis

Izvori

Vanjske poveznice

Content Disclaimer

Njegova PreuzvišenostFrane Franić
splitski i makarski biskup splitsko-makarski nadbiskup i metropolit
Frane Franić 1975.g.


Rođen	1912-12-29 29. prosinca 1912. Kaštel Kambelovac
Umro	17. ožujka 2007. (94 god.) Split
Zaređen za svećenika	25. prosinca 1936.
Služba	1954. – 1988.
Normativni nadzor wikipodatci wikislike VIAF HE
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

v r u Hrvatski koncilski oci Drugoga vatikanskog sabora
Josip Arnerić · Stjepan Bäuerlein · Celestin Bezmalinović · Viktor Burić · Frane Franić · Mate Garković · Ivo Gugić · Franjo Kuharić · Josip Lach · Dragutin Nežić · Marijan Oblak · Josip Pavlišić · Franjo Šeper · Josip Ujčić · Karmelo Zazinović
Svi biskupi prisustvovali su svim četirima sjednicama, osim Josipa Ujčića (1.) i Franje Kuharića (3. – 4.).