PROFILPELAJAR.COM

Fjaka

Fjaka je dalmatinski koncept kojim se opisuje stanje uma usmjereno na usporeni život, odmor i uživanje,[1] povezivan sa širom mediteranskom kulturom usporenog stila života.[2] Uspoređuje se s talijanskim konceptom dolce far niente, španjolskom siestom i danskim hyggeom,[1] a katkad je među autsajderima asocirana i s lijenošću.[3] Naziv potječe od talijanske riječi fiacca ('umor')[4] i pojavljuje se u pjesmama zabavne glazbe i dalmatinskoj popularnoj kulturi.[5] Istraživanju fenomena posvećen je virtualni Muzej fjake, otvoren 2025. godine.[6]

U svome radu o temporalnosti u Salima na Dugom otoku, etnolog Tomislav Oroz opisuje fjaku kao »stagnaciju tijeka vremena« i »stanje ravnodušnosti«. Pritom se ističe doživljaj nestrukturiranog vremena, koji je u kontrastu s ubrzanošću suvremenog društva. Oroz navodi i kako je mlađe stanovništvo Sala fjaku preuzelo prema popularnom shvaćanju: kao percepciju vremena i pritom stanje uma. Doživljaj fjake također se povezuje s izrazom pomalo, koji Oroz identificira kao kôd za »vrstu društvenog upozorenja i osobne utjehe u situacijama kada život postane suviše užurban.«[7] Takozvana »linčarnica« (odn. ljenčarnica) u luki Sala, gdje mnogi provode slobodno vrijeme, među lokalnim se stanovništvom opisuje kao »neslužbeni spomenik mediteranskoga duha« i fjake.[7][3] Popularna je lokacija za turizam kao »autentičan« primjer lokalnoga života.[8]

U trogirskome govoru 19. i 20. stoljeća fjȁka je označavala tromost i klonulost, a pridruženi su joj bili i pridjevski oblici fjàkân i fjȁkast ('trom, spor, lijen'), te značenjski identičan prilog fjakâno. Koristila se i imenica fjakūn, koja je označavala usporenog ili tromog čovjeka, ali i topli ljetni vjetar za koji se držalo da u ljudi izaziva nevoljkost i tromost.[9]

Izvori

  1. ↑ a b Špero, Tia. „Fjaka nije tek običan lijenost. Jer ipak, lijenost je izbor, a fjaka – osjećaj”, Večernji list, 8. srpnja 2025., str. 22
  2. ↑ Oroz 2022., str. 24, 33.
  3. ↑ a b Oroz, Tomislav. 2020. Pomalo and Fjaka as the Island State of Mind. Cultural Anatomy of Time(lessness) on the Dalmatian Islands of Hvar and Dugi Otok. CIST2020 - Population, temps, territoires. Paris-Aubervilliers: 43–47 Prenosi HAL Open Science
  4. ↑ fjȁka. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 15. srpnja 2025.
  5. ↑ Oroz 2022., str. 23.
  6. ↑ Uronite u Muzej fjake (engleski). 24. lipnja 2023. Pristupljeno 18. lipnja 2026.
  7. ↑ a b Oroz 2022., str. 23, 25.
  8. ↑ Oroz 2022., str. 33.
  9. ↑ Geić, Duško; Slade-Šilović, Mirko. 1990. GRAĐA ZA DIFERENCIJALNI RJEČNIK TROGIRSKOGA CAKAVSKOG GOVORA OD POLOVICE XIX. DO POLOVICE XX. STOLJEĆA. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi. XVIII (2): 149–175. ISSN 0350-7831

Literatura

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.