Distopija
Distopija ideja je društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska društva, koja najčešće pretpostavljaju pisci fikcije, kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, okoliša, politike, religije, sociologije, duhovnosti ili tehnologije koja se može pojaviti u budućnosti. Iz tog je razloga pojam preuzeo oblik mnoštva pretpostavki kao što su onečišćenje, siromaštvo, kolaps društva ili politička represija i totalitarizam. Slavni prikazi distopijskih društava uključuju romane 1984., o totalitarnoj super državi, Vrli novi svijet, o eugenički oblikovanom ljudskom društvu, i Fahrenheit 451, u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. Željeznu petu, roman Jacka Londona je Erich Fromm opisao kao "najraniju modernu distopiju".[1]
Teorija
Neki znanstvenici, kao što su Gregory Claeys i Lyman Tower Sargent, prave određene razlike između tipičnih sinonima distopija. Na primjer, Claeys i Sargent definiraju književne distopije kao društva zamišljena kao bitno gora od društva u kojem autor piše. Neke od njih su antiutopije, koje kritiziraju pokušaje provedbe različitih koncepata utopije.[2] U najopsežnijoj obradi književnih i stvarnih izraza koncepta, Dystopia: A Natural History, Claeys nudi povijesni pristup ovim definicijama.[3] Ovdje se tradicija prati od ranih reakcija na Francusku revoluciju. Naglašen je njegov uobičajeno antikolektivistički karakter, a prate se i dodaci drugih tema – opasnosti od znanosti i tehnologije, društvene nejednakosti, korporativne diktature, nuklearnog rata. Ovdje se preferira i psihološki pristup, pri čemu se načelo straha poistovjećuje s despotskim oblicima vladavine, prenesenim iz povijesti političke misli, a grupna psihologija uvedena je kao sredstvo razumijevanja odnosa između utopije i distopije. Andrew Norton-Schwartzbard primijetio je da "napisan mnogo stoljeća prije nego što je postojao koncept "distopije", Danteov Pakao zapravo uključuje većinu tipičnih karakteristika povezanih s ovim žanrom – čak i ako je smješten u religijski okvir, a ne u budućnost ovozemaljskog svijeta, kao što su moderne distopije obično."[4] U istom duhu, Vicente Angeloti je primijetio da bi "amblematska fraza Georgea Orwella, čizma koja gazi po ljudskom licu – zauvijek, prikladno opisala situaciju stanovnika u Danteovom paklu. Nasuprot tome, Danteov poznati natpis Ostavite svaku nadu, vi koji ovdje ulazite bilo bi jednako prikladno da se postavi na ulazu u Orwellovo "Ministarstvo ljubavi" i njegovu ozloglašenu "Sobu 101".[5]
Distopijska književnost (izbor)
- Paklena naranča, Anthony Burgess
- 1984., George Orwell
- Atlas je slegnuo ramenima, Ayn Rand
- Vrli novi svijet, Aldous Huxley
- Fahrenheit 451, Ray Bradbury
- Kallocain, Karin Boye
- Mi, Jevgenij Zamjatin
- Zavolio sam divlju ženu, Pierre Boulle
- Oryx i Crake, Margaret Atwood
- Nikada me ne ostavljaj, Kazuo Ishiguro
- Igre gladi, Suzanne Collins
- Divergentni, Veronica Roth
- Sluškinjina priča, Margaret Atwood
- Gospodar svijeta, Robert Hugh Benson
Distopijski filmovi (izbor)
- Æon Flux
- Alphaville
- Blade Runner
- Akira
- Brazil
- Children of Men
- Delikatessen
- Gattaca
- Otok
- Pobješnjeli Max
- The Matrix
- Metropolis
- Vatrene ulice
- THX 1138
- O za osvetu
- Terminator
- X-men
- Wall-E
- Igre gladi
Bilješke
- ↑ Fromm, E.: 1984, str. 316. New American Library, Penguin Group, 1977
- ↑ Claeys, Gregory; Sargent, Lyman Tower. Studeni 1999. The Utopia Reader (engleski). NYU Press. ISBN 978-0-8147-1571-0
- ↑ Claeys, Gregory. 17. studenoga 2016. Dystopia: A Natural History (engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-108861-2
- ↑ Cuneo, Pia F. 2018. Our Dogs, Our Selves: Dogs in Medieval and Early Modern Art, Literature, and Society. Laura D. Gelfand, ed. Art and Material Culture in Medieval and Renaissance Europe 6. Leiden: Brill, 2016. xxxvi + 426 pp. $204. Renaissance Quarterly. 71 (1): 259–261. doi:10.1086/697785. ISSN 0034-4338
- ↑ Orsini, Ileana. 2022. La bambina dietro gli occhi. Un progetto di PCTO per narrare la Shoah ai bambini. Novecento (17). doi:10.52056/9791254691090/24. ISSN 2283-6837
Vanjske poveznice
- The Dystopian (članci o distopiji)
- Dyshoreal.ru Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. svibnja 2013. (Wayback Machine) (distopijska horor-stvarnost)
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.