Dinkus

Tri zvjezdice koje predstavljaju dinkus u djelu Obojeni velovi Jamesa Hunekera. Dinkus ovdje predstavlja promjenu tona pisanja.

Dinkus je naziv za tipografski simbol koji se najčešće sastoji od tri vodoravno razmaknute zvjezdice (∗ ∗ ∗). Simbol ima više značenja, no u pisanom djelu najčešće predstavlja namjerno izostavljanje informacija ili logički prekid radnje. Potonja je uporaba slična stvaranju pododjeljka te naznačuje da tekst u nastavku treba rekontekstualizirati. U takvoj se uporabi dinkus često pojavljuje središnje poravnan u vlastitom retku te s većim razmakom iza i nakon tog retka. U brojnim se oblicima rabi od oko 1850. godine.[1][2] U ranijoj je uporabi značenje dinkusa pripadalo asterizmu (), koji je u međuvremenu ispao iz uporabe te se danas smatra gotovo staromodnim.[3]

Uporaba

Dinkus se koristi u razne svrhe, od kojih je većina povezana s namjernim prekidom toka teksta.

Prekid odjeljka

Dinkus se može koristiti kao prekid između dva pododjeljka unutar jedne šire sekcije.[4] Ako autor želi zadržati dojam kontinuiteta unutar poglavlja ili sekcije, ali ujedno i promijeniti mjesto ili vremenski okvir radnje, upotrijebit će dinkus kako bi razdvojio dva paragrafa unutar sekcije.[5][6] Primjerice, ako autor želi uvesti scenu prisjećanja prošlosti ili sličnu drastičnu promjenu u radnji, dinkus može naznačiti kako ona i dalje pripada istom tematskom odjeljku poglavlja. U takvim slučajevima uporaba dinkusa može biti preporučljivija od započinjanja novog poglavlja.[7] Tom se tehnikom osobito često koriste pisci fikcije.[5][7]

Izostavljanje informacija

Vidi još: Trotočje

Mnoge primjene dinkusa, uključujući one ranije, naznačivale su namjerno izostavljanje informacija.[1] Dinkus također može biti uporabljen na mjestu naslova ili imena koje se namjerno ne želi prikazati ili spomenuti, odnosno ako neko djelo nema naslova. Takva se uporaba može zamijetiti u nekim izdanjima albuma Album za mladež skladatelja Roberta Schumanna (skladbe 21, 26 i 30).[8]

Dinkus u drugim kontekstima također može biti uporabljen u svrhu kraćenja teksta,[9] osobito u pravu i u gradskim pravilnicima. Kada se rabi u pravnim tekstovima, dinkus služi kako bi se amandmani mogli kratiti bez implikacije stavljanja uklonjenih dijelova teksta izvan snage, odnosno ukidanja.[10]

Ukras

Novine, časopisi i druga pisana djela mogu rabiti dinkuse kao puke ukrase iz isključivo estetskih razloga.[11] Kada se rabi estetski, dinkus je često prikazan kao fleuron () ili kao dingbat,[12] unatoč tomu što ti znakovi sami po sebi imaju različita značenja.

Inačice

Mnoge inačice dinkusa sastavljene su djelomično ili u potpunosti od zvjezdica, iako drugi simboli mogu igrati istu ulogu. Neki od primjera uključuju točke,[13][14] fleurone,[15] asterizme, ravne vodoravne crte i razne druge oblike, poput znaka za beskonačnost.[16] Esperantsko brailleovo pismo često koristi slijed dvotočaka (•• •• ••) kao dinkus.

Galerija


Izvori

  1. a b Butterford, Consul Willshire. 1858. A Comprehensive System of Grammatical and Rhetorical Punctuation. Longley Brothers. Cincinnati. str. 37, 40
  2. Houston, Keith. 2013. Shady Characters: The Secret Life of Punctuation, Symbols, and Other Typographical Marks. str. ?
  3. Peško, Radim; Lüthi, Louis. 2007. Bailey, Stuart; Bilak, Peter (ur.). Dot Dot Dot 13. Princeton Architectural Press. str. 193. ISBN 978-90-77620-07-6
  4. Glossary. The News Manual
  5. a b Flann, Elizabeth; Hill, Beryl; Wang, Lan. 2014. The Australian Editing Handbook
  6. D'Alliage à Avertissement — Orthotypographie, de Jean-Pierre Lacroux (Lexique des règles typographiques françaises). www-orthotypographie-fr.translate.goog
  7. a b Five Ways I Hate Your Dinkus. Self-Publishing Review. 26. kolovoza 2021.
  8. Taruskin, Richard. 2005. The Oxford History of Western Music. 3. str. 311. ISBN 978-0-19-516979-9
  9. Lacroux, Jean-Pierre. Orthotypographie
  10. Did You Know? The Dinkus. Municode
  11. Quinn, Stephen. 2012. Digital Sub-Editing and Design
  12. Bringhurst, Robert. 2004. The Elements of Typographic Style. 3rd izdanje. Hartley & Marks. str. 63, 290–291. ISBN 978-0-88179-206-5. Pristupljeno 10. studenoga 2020.
  13. Lundmark, Torbjorn. 2002. Quirky Qwerty: The Story of the Keyboard @ Your Fingertips. University of New South Wales. str. 120. ISBN 9780868404363
  14. Crystal, David. 2016. Making a Point: The Pernickety Story of English Punctuation. London Profile Books. ISBN 9781781253519
  15. Crystal, David. 2016. Making a Point: The Pernickety Story of English Punctuation. London Profile Books. ISBN 9781781253519
  16. McAuley, James Phillip. 1964. 1964 - Quadrant Online. Quadrant. 8. H.R. Krygier. str. 33 |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)

{{ČT?|tipografija

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.