Dekret

Dekret
Decretum
Marmontov dekret o ukidanju Dubrovačke Republike
Marmontov dekret o ukidanju Dubrovačke Republike
Marmontov dekret o ukidanju Dubrovačke Republike

Dekret (od latinskog: decretum, decerno = "dosuđeno") je naredba, odluka, ukaz o imenovanju ili bilo koje rješenje vlasti o nekom pitanju, koji izdaje viša vlast (predsjednik, resorni ministar).[1]

Dekret danas u većini zemalja koje imaju ustav najčešće nema trajni zakonodavni karakter, jer nije izglasan u parlamentu, već je samo privremena mjera vlasti.

Povijest i osobine

Dekreti su bili uobičajena forma vladanja još od antike. U rimskome pravu, naziv decreta koristio se za zasebnu vrstu carskih odluka u sporovima pred carskim sudom. Takve odluke su poprimile značenje općeg propisa, jer su zbog careva autoriteta, djelovale na sudsku praksu nižih sudova u rješavanju istih ili sličnih sporova. Poznat je dekret cara Marka Aurelija (Decretum divi Marci) o zabrani vjerovnicima da samovoljno, bez suda, oduzimaju dužnicima novac ili imovinu.[2]

Dekreti su bili uobičajana praksa i u apsolutističkim monarhijama, tako je u Kraljevini Francuskoj tijekom 18. i 19. stoljeća dekret imao snagu zakona. On je imao snagu zakona i u revolucionarnom SSSR-u sve do 1936. kad je donošen Ustav (Dekret o miru, Dekret o zemlji, Dekret o radničkoj kontroli).

Dekreti su i danas prilično česti u svim državama s predsjedničkim sustavom; Francuska, Rusija, Sjedinjene Američke Države itd.
U Sjedinjenim Američkim Državama predsjednički dekreti, uobičajena su mjera vlasti, njih donose predsjednici u slučaju kad im neki zakoni ne uspiju proći redovnu proceduru kroz kongres i senat. Tako je predsjednik Barack Obama u ožujku 2012., potpisao dekret National Defense Resources Preparedness Executive Order koji mu daje ovlasti da u ime nacionalne sigurnosti – proglašava izvanredno stanje i uvodi vojnu vlast u zemlji.[3]

Dekret kao dio kanonskog prava

U slučaju Katoličke Crkve, svaka papina bula, pismo ili javno izgovorena i dokumentirana odluka ima snagu dekreta.[4] Isto tako i svaka biskupija može donositi vlastite dekrete, oni se najčešće odnose na imenovanja ili smjenjivanja pojedinih župnika.[4]

Dekret kao dio građanskog prava

Dekret u nekim zemljama (Italija) postoji i kao dio građanskog prava, to je poseban skraćeni sudski postupak koji ima za cilj pružiti jednostavniji oblik procesa protiv dužnika izdavanjem – sudskih zabrana i naredbi.[1]

Reference

  1. a b Decreto (talijanski). Enciclopedia Italiana. Pristupljeno 2. lipnja 2026.
  2. Dekret. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 2. lipnja 2026.
  3. Executive Order... (engleski). The White House. Pristupljeno 2. lipnja 2026.
  4. a b Decree (engleski). Catholic Encyclopedia. Pristupljeno 2. lipnja 2026.

Vanjske veze

Content Disclaimer

Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.

  1. The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
  2. There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
  3. It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
  4. Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
  5. Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.