Prvotna romanička crkva je dovršena 1232. godine u središtu Čazme, koja je bila važno srednjovjekovno sjecište puteva. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić je u Čazmi iste godine, kada je crkva dovršena utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika te dao Čazmi status pomoćnog upravnog sjedišta Zagrebačke biskupije.[2] Uz crkvu se nekad nalazio i samostan dominikanaca.
Trobrodna je građevina u obliku križa, s dva zvonika.[3] Križni oblik crkve je jedinstven vrijeme romanike u Europi. Na pročelju je bio izraženi portal i rozeta. Glavni oltar posvećen je sv. Mariji Magdaleni. Ostali oltari su posvećeni Kristovoj Muki, Duhu Svetom, sv. Tri kralja, sv. Stjepanu, Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije, Uznesenju Marijinu, sv. Roku i sv. Križu. Crkva je bila devastirana, posebno u vrijeme turskih osvajanja, kada je turski paša Ulama beg harao po Čazmi 1544. godine. U crkvi je bila nadgrobna ploča i posmrtni ostaci hercega Kolomana, koji se borio s Mongolima1241. godine. To je otkrio Ivan Kukuljević Sakcinski i pisao o tome. U međuvremenu, nadgrobna ploča je nestala. Tijekom stoljeća, crkva je obnavljana, promijenjan je izgled fasade i unutrašnjosti. U obnovi se posebno istakao župnik Ivan Jambreković u 18. stoljeću. Od prvotnog unutarnjeg romaničkog uređenjea nije ništa ostalo. Sačuvani su barokni ukrasi iz 17. i 18. stoljeća te vrlo vrijedne orgulje iz 1767. godine u rokoko stilu, izrađene u Beču, rad Johanna Henckea.
Oko 1995. godine, počela su istraživanja i obnova, koja još traje. Crkva će izvana biti prezentirana u romaničkom stilu, a unutrašnjost u baroknom.[4] Godine 2003. i 2005. arheološki je istražena. Nađeni su temelji ranijih građevnih faza kao i 136 grobova s obiljem novovjekovnih nalaza (medalje, križevi, krunice, nakit, odjeća i obuća).[5]
Orgulje
Johann Hencke je izgradio orgulje za crkvu 1767. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
I. manual C/E–c3
1.
Principal
4′
2.
Wald Flethen
8′
3.
Bordun
8′
4.
Flauta
4′
5.
Quint
3′
6.
Octav
2′
7.
Mixtur IV
II. manual C/E–c3
8.
Principal
2′
9.
Coupel
8′
10.
Flethen
4′
11.
Dulcisona
4′
Pedal C/E–a1
12.
Sub Bass
16′
13.
Octava Bass
8′
14.
Fagot
8′
Spojevi: II-I.
Trakture su mehaničke s kliznicama.
↑Tajana Pleše, Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi, Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2006.
Literatura
Emin Armano, Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, 2006., ITG, Zagreb